Najnovije vesti
Početna » Poljoprivreda » Povrtarstvo » Braon mramorna stenica napada voće, povrće, žitarice…

Braon mramorna stenica napada voće, povrće, žitarice…

Od 2015. godine još jedan štetnik je na našim poljima. Braon mramorna stenica napada plodove voća i povrća. Štete nanose i larve i imaga. Borba je moguća i hemijskim sredstvima iz grupe piretroida, ali morate poštovati uputstva proizvođača i naročito pazite na KARENCU preparata. Savet vam daje Bojana Filidžanović, dipl. ing.

Braon mramorna stenica Halyomorpha halys spada u familiju Pentatomidae. Vodi poreklo iz Azije gde nastanjuje područje Kine, Japana, Koreje i Tajvana. U Evropi je prvi put zvanično registrovana 2007. godine u Švajcarskoj, od tada se veoma uspešno nastanila i na području Nemačke, Italije, Francuske i Mađarske. Zbog svog širenja na druge kontinente, uspešnog prilagođavanja i šteta koje čini voćarskim, povrtarskim i drugim biljnim kulturama proglašena je za invazivnu vrstu. U našoj zemlji zabeležena je 2015. godine. Registrovana na preko 120 biljnih vrsti. Najveće štete registrovane su na paradajzu, paprici, jabukama, kruškama, breskvama, krastavcima, kukuruzu, pasulju i soji.

Odrasle jedinke su smeđe boje, prepoznatljive po bledožutim prstenovima na 4. i 5. članku antena. Polaže jaja na naličje listova u grupicama od po 28 komada. Larve prolaze kroz pet razvojnih stupnjeva. Larve su braon-sive boje i karakterišu ih beli prstenovi na tibijama sva tri para nogu, beli prstenovi na pipcima, ali i bočne ivice protoraksa koje imaju izraštaje nalik na bodlje.

Stenica napada voće, povrće, kukuruz…

Štetu nanose i larve i imaga sisanjem biljnih sokova iz svih nadzemnih delova biljaka. Na plodu na mestu uboda nastaju nekrotične tačke i udubljenja. Mesta uboda predstavljaju ulazne otvore za patogene prouzrokovače različitih vrsta truleži. Takvi plodovi gube tržišnu vrednost. Značajne štete braon mramorna stenica može nanositi i kukuruzu, u kome može dovesti do pojave neobrazovanja semena. Vrsta je sklona grupisanju, te se često grupno seli s jednog useva na drugi, zbog čega je na parcelama izražen tzv. ivični efekat, odnosno veća brojnost jedinki, pa je i procenat štete izraženiji na ivicama polja nego u sredini.

Nažalost u našoj zemlji nema registrovanih insekticida za suzbijanje braon mramoraste stenice. Insekticidi iz grupe piretroida jesu efikasni u suzbijanju ove štetočine ali je njihova primena ograničena zbog faze sazrevanja plodova i zbog karence, kao i zbog njihovog štetnog dejstva na korisne organizme. Na manjim površinama moguće je mehaničko sakupljanje i uništavanje larvi i odraslih jedinki.

PREPORUKA PIS VOJVODINE

U zavisnosti od dosada primenjenih insekticidnih tretmana usmerenih na suzbijanje različitih štetočina, u usevima i zasadima se nivo prisustva braon mramoraste stenice veoma razlikuje. U pojedinim usevima soje trenutno se registruje njeno veoma intenzivno prisustvo.

Proizvođačima se preporučuje obavezan pregled useva i zasada na prisustvo braon mramoraste stenice. U našoj zemlji nema registrovanih insekticida za njeno suzbijanje. U svim usevima i zasadima, gde se potvrdi prisustvo pomenute štetočine i gde je moguće, preporučuje se primena nekog od registrovanih insekticida iz grupe piretroida koji su pokazali dobru efikasnost u njenom suzbijanju a odlikuju se kraćom karencom:

PreparatAktivna materijaDoza/koncentracijaKarencaUsev/zasad
Scattodeltametrin0,18-0,42 l/ha3 danapaprika+paradajz
Karate zeonlambda-cihalotrin0,2 l/ha7 danamalina+leska
Pluresdeltametrin0,3-0,5 l/ha14 danavinova loza
Kozaklambda-cihalotrin0,15 l/ha14 danaboranija

S obzirom da je kod velikog broja poljoprivrednih useva i zasada berba u toku ili se očekuje, strogo voditi računa o karenci primenjenih preparata!

Pročitaj i ...

zalivanje paradajza paradajz djubrenje tuta absoluta paradajz izbor paradajz kao potrebe za vodom

PARADAJZ izbor parcele za uspešan uzgoj

Plodna, rastresita zemlja, sa humusom od 2% i vrednosti pH 6,5 - 7 je pravi izbor za gajenje paradajza.