Ječam ozimi na vreme, od sledeće nedelje počinje setva. Kada su u pitanju uslovi uspevanja ječma moglo bi se reći da ječam nema izražene zahteve prema toploti. Klija na temperaturi od 1 do 2 C stepena. Mlade biljke mogu izdržati slabe mrazeve od -4 do -5 C stepeni, a posle kaljenja i mrazeve od -10 do -12 stepeni Celzijusa. Ječam je manje otporan prema mrazu u odnosu na pšenicu. Dobro podnosi više temperature ( 38 do 40 stepeni ). U odnosu na ostala strna žita ječam pokazuje najveću otpornost prema suši.
Veće potrebe prema vlazi ima u prvim fazama razvoja korena, na kraju svetlosnog stadijuma, a naročito u fazi nalivanja zrna. Ječam se gaji na različitim zemljištima, a na peskovitim i jače kiselim zemljištima, slabije uspeva.Za postizanje dobrih rezultata najbolja su plodna i strukturna zemljišta, kao što su srednje teška ilovasta zemljišta. Najviše mu odgovaraju neutralna do slabo alkalna zemljišta.
Agrotehnika ječma: Ječam ozimi treba gajiti u plodoredu i kad god je moguće izbegavati monokulturu. Dobri predusevi za ječam su okopavine: kukuruz, suncokret, šećerna repa. Ječam ozimi je dobar predusev za okopavine. Obrada zemljišta se sastoji od osnovne obrade i predsetvene pripreme zemljišta. Vreme osnovne obrade zavisi od vremena uklanjanja preduseva. Ječam zahteva što rastresitije zemljište, tako da se predsetvenoj pripremi posvećuje posebna pažnja. đubrenje je manje intenzivno nego kod pšenice.
KVALITETNO SEME JEČMA – SAVACOOP
Ječam ozimi dobro podnosi sušu u plodoredu
Orijentacione norme za đubrenje za ječam ozimi su 60 do 100 kg N, 50-75 kg/ha P2O5,80-140 kg/ha K2O. Celokupna količina fosfornih i kalijumovih đubriva treba da se upotrebi pre osnovne obrade zemljišta, dok se azotna đubriva koriste za prihranjivanje. Kod ozimog ječma do setve se upotrebi 50 do 60 % azota, a ostali deo za prihranjivanje rano u proleće.
Ozimi ječam se seje krajem septembra i prvih dana oktobra, jer je osetljiv na niske temperature.
Dubina setve kreće se od 3 do 5 cm, a količina smena je od 150 do 180 kg/ha (za ozimi ječam koristi se 10 do 20 kg/ha semena više nego za jari). Od mera treba primeniti valjanje ukoliko je setva obavljena na suvom zemljištu
Obavezna mera je prihranjivanje i zaštita od korova. Zaštita od bolesti i štetočina obavlja se po potrebi.
PSSS Valjevo
dipl. ing. Snežana Stojković-Jevtić
foto pixabay.com