Najnovije vesti
Početna » Poljoprivreda » Stočarstvo » Prasad – dobra nega donosi veliki prirast ISV

Prasad – dobra nega donosi veliki prirast ISV

Uslov da se ostvare dobri rezultati su kvalitetna prasad a dobra nega će samo pomoći ostvarenju profita. Odgoj prasadi je jedna od najkritičnih, a ekonomsko gledano i najvažnija faza u svinjarskoj proizvodnji. Propusti načinjeni u ovom periodu ne mogu se nadoknaditi u sledećem periodu. Da bismo dobili što veći broj kvalitetnih prasadi po leglu, treba obratiti pažnju na ishranu i negu krmače, naročito u drugoj polovini suprasnosti pa do četvrte nedelje posle prašenja. Osnovni cilj je da da dovoljno kvalitetnog mleka za prasad i da što manje smanji telesnu masu. U suprotnom, njeno naredno leglo će biti manjeg i slabijeg kvaliteta. Da bismo izbegli veće gubitke telesne težine i problem sa plodnosti, treba normirati dnevni obrok na osnovu uzdružne i produktivne potrebe. Svinji sa 12 prasadi potrebna je dnevna količina hrane oko osam kilograma (osnova je 1,5-2 kg + 0,5-0,6 kg po prasetu).

Prasad u periodu od rođenja pa do prelaska u tovilišta su najosetljivija i tada doživljavaju najveće promene i stresove.

Stresni agensi u odgoju prasadi svrstani su u nekoliko grupa:

I grupa – toplota (hladnoća), promaja, neodgovarajuća svetlost, hladan pod, vazduh i sl.

II grupa – prenaseljenost, formiranje nove grupe, preseljavanje i sl.

III grupa – veterinarske intervencije (kastriranje, aplikacija lekova, uzimanje krvi i sl.)

IV grupa – nepravilna i nekvalitetna ishrana

Iz ovih razloga su naročito prvi dani po rođenju i posle zalučenja veoma značajni u svinjarskoj proizvodnji.

Odgoj prasadi se sprovodi u nekoliko perioda:

  1. odgoj prasadi na sisi (0 – 4 nedelje uzrasti),
  2. odgoj zalučene prasadi (4 – 6,7 nedelje uzrasta), i
  3. završni (7- 10, 11 nedelje uzrasta).

Prasad – dobra nega donosi veliki prirast

Najkritičniji period u odgoju prasadi je tokom prašenja i u prvih nekoliko dana nakon prašenja. Od ukupnog uginuća u odgoju i tovu, čak 80% gubitka nastaje u ovom vremenskom periodu. Najčešći uzroci uginuća prasadi su:

  1. prignječenje,
  2. gladovanje prasadi,
  3. mala telesna masa pri porodu,
  4. zarazne bolesti (proliv,upala pluća, i sl) i
  5. zakržljala prasad.

Prasilište treba biti prostorno dobro očišćeno i dezinfikovano, krmača obično oprasi onoliko prasadi koliko ima sisa. Po rođenju prasad treba očistiti, naročito nos i usta zbog prodora vazduha do pluća. Pupčana vrpca se najčešće sama prekine, ako nije, onda je sami presecamo na 4-5 cm od stomaka uz dezinfekciju jodom. Treba im omogućiti da što pre posisaju majčino mleko-kolostrum, jer samim tim unose prve količine antitela kojim formiraju pasivni imunitet (otpornost na spoljašne uticaje), a kasnije na osnovu pasivnog grade aktivni imunitet. Početkom prašenja kolostrum sadrži najviše antitela, a vremenom taj broj se brzo smanjuje tako da za šest sati ima upola manje količine antitela u sebi. Isto tako smanjuje se sposobnost sluzokože tankog creva novooprašene prasadi za usvajanje antitela iz kolostruma. Ukoliko krmača oprasi više prasadi od sise, višak se podmeće krmači koja se prasila u isti dan, ali tek kad popije majčino mleko. Ukoliko za to ne postoji mogućnost onda se puštaju da sisaju u dve grupe i to 7-8 puta dnevno. Po pravilu slabija se doje na prve sise jer one imaju više mleka (zbog ujednačenja).

STARTER BOCM I 6122

Aktivira enzime potrebne za nesmetanu probavu hrane

  • Dobar start prasadi bez proliva
  • Obezbeđuje ujednačenu kiselinsku bazu
  • Veoma svarljiv
  • Smeša sa premiksom 6122 3,5% primenjuje se kod prasadi nakon predstartera oko 40-og dana života pa sve do 25 kg telesne mase.
  • Specijalno pripremljene komponente (kuvane žitarice i full fat soja)
  • Zbog visokog sadržaja aminokiselina vitamina i mikroelemenata pozitivno utiče na imuni sistem prasadi
  • Visoka konzumacija hrane i visoki dnevni prirasti
  • Smanjuje stres nakon zalučenja

www.isv.rs                          e-mail: office@isv.rs

Prvog dana života seku im se zubi (očnjaci) a može i rep. Zbog nedostatka vitamina i gvožđa u mleku, prasad se vitaminiziraju drugog ili trećeg dana (fedeks, AD3E, evitaselen i sl.). U prvoj nedelji se obeležavaju, a kastriranje se uglavnom vrši 2-3 nedelje nakon prašenja a može i 5-7 dana po rođenju ukoliko testisi nemaju neku anomaliju. U boksu je neophodno postaviti pojilicu kako bi se prasad navikla da piju vodu.

Osnovna hrana u prve dve nedelje za prasad je mleko koje zadovoljava njihove potrebe u energiju i hranjive materije. Od 8-9 dana uzrasta daje im se predstarter u tragovima (manja količina), kako bi hrana uvek bila sveža i čista. Novooprašena prasad nemaju svoju termoregulaciju, zato dodatnim zagrevanjem treba obezbediti temperaturu u prasilištu oko 32 C. Odbijanje prasadi je izuzetno stresno i ostavlja posledice. Cilj je neutralisati posledice i smanjiti stres.

Prasad treba odbiti sa 28 dana starosti (25 – 32 dana), sa 6 i više kilograma (prosek 7-8kg). Sa prasadima nakon odbijanja treba još 2-3 dana koristiti predstarter. Prasad su u vreme odbijanja naviknuta da kozumiraju krmne smeše. U periodu od 4-6 nedelja uzrasta koristiti starter, a u periodu od 7-11,12 nedelje grover za ishranu. Ovaj period karakteriše veoma intezivan prirast u kratkom vremenskom periodu, uz mali utošak hrane po jedinici prirasta. Brzi prirast (za 50-55 dana prasad uvećaju svoju masu za 4-5 puta) iziskuje visokokvalitetne krmne smeše hranjiva biljnog i mineralnog porekla.

Odgoj prasadi može biti jednofazni i dvofazni

Jednofazni odgoj prasadi je manje raširen, celokupni odgoj se odvija u boksevima za prašenje iz kojih se samo izvodi svinja. To je za prasad povoljnije, naročito u zdravstvenom pogledu. Međutim zbog cene koštanja bokseva za prašenje jednofazni odgoj postaje skuplji i manje prihvatljiv za širu praksu. Dvofazni je standardniji i zastupljeniji.

Prasad se po zalučenju (posle 4 nedelja) odnose u posebne prostorije koje su podešene za grupni odgoj. Ovde se formiraju grupe sa 30-40 prasadi na osnovu veličine i pola, sa ciljem da te grupe budu ujednačenije. Boksevi za odgoj mogu biti sa rešetkastom i punom podlogom. Odgoj sa prostirkom (duboka prostirka) je manje zastupljen uglavnom na gazdinstvima gde ima dosta prostirke i više radne snage.

Rešetkast može biti potpun i delimično rešetkast. Najpovoljniji je boks sa delimično rešetkastim podom, gde puni deo ima podno grejanje, gde izvor toplote može biti električna energija ili topla voda. Rešetkasti podovi su najrašireniji i uglavnom su od PVC materijala. Ovakvi podovi su topli, dugotrajni i lako se čiste. Postoje još i podovi od betona, žica i sl.

Srđan Zafirović

Pročitaj i ...

izbor jaja proteini nosivost jaja tretman jaja

PROTEINI nosivost koka nosilja, energija

PROTEINI  nosivost koka nosilja. Potrebe kokoši nosilja u pojedinim hranljivim materijama u zavisnosti od životnog …