Najnovije vesti
Početna » Poljoprivreda » Ratarstvo » Prihrana useva, kada je pravo vreme?

Prihrana useva, kada je pravo vreme?

Prihrana useva pšenice se približava. Setva je jesenas bila otežana, sejalo se i u decembru mesecu. Sada je na njivama stanje raznoliko – tek iznikla pšenica sa 2 lista, dok za razliku od toga neke pšenice već bokore. Đubrite posmatrajući fazu biljke i analize zemljišta koju ste izvršili pre setve, nema jedinstvenih saveta – pratite faze razvoja pšenice.

Da li treba požuriti sa prvom prihranom pšenice

Na području delovanja PSSS Leskovac usevi pšenice i ječma, usled razvučene setve i nepovoljnih vremenskih prilika tokom setve, koju su brojni poljoprivrednici na području Jablaničkog okruga uradili i van optimalnih rokova, trenutno se nalazi u različitim fazama razvoja, od nicanja do razvijena tri lista. Na manjem broju parcela ima i useva koji su u fazi bokorenja.

Preporuka proizvođačima je da pregledaju svoje parcele pod pšenicom, da sagledaju sve parametre, od kondicije useva, preko rezultata analize zemljišta pa sve do praćenja vremesnke prognoze, kako bi se donela najbolja odluka u vezi prihrane pšenice. Ukoliko je na parcelama primenjeno osnovno đubrenje, ne treba žuriti sa prihranom. Maloj biljci ne treba puno hrane, ali kada krene njen razvoj, kada uđe u fazu bokorenja i potreba za hranom je veća.

Prihrana useva, kada?

Ako su biljke u fazi 2-3 lista, ni tada ne treba poraniti sa prvom prihranom, zato što u ovim situacijama nema velike potrošnje hraniva. Sa druge strane, ako je predusev bio kukuruz, a najčešće je to tako, znamo da su prošlogodišnji prinosi bili dobri i dosta hraniva iznešeno sa parcela. U tom slučaju ako nije urađeno osnovno đubrenje, čim to vremenski uslovi dozvole, kako bi bilo što manje oštećenja na usevima, moramo razmišljati o prvoj prihrani pšenice. Pre prihrane poljoprivrednici moraju znati šta usevu nedostaje, kako bi prihrana bila adekvatna, a ulaganje i finansijski trošak opravdan.

Cilj je optimalno đubriti i održavati ekološku ravnotežu, a ne zagađivati zemljište. Najpouzdaniji način da se odredi optimalna doza azota je analiza zemljišta pred samo prihranjivanje. Poljoprivredni proizvođači koji to neće moći da obave, useve treba da prihrane posle konsultacija sa stručnjacima i praćenja preporuka preko sredstava javnog informisanja.

Naša iskustva kažu da na našem području za prihranjivanje pšenice potrebno je primeniti 200-300 kilograma KAN-a. Za prinos od 4-5 tona zrna po hektaru, pšenica utroši 120-140 kg azota.

U najvećem broju slučajeva orijentaciono sadržaj azota u zemljištu kreće se oko 60 kg po hektaru, što znači da prihranom treba da se unese 80 kg azota, prvo prihranjivanje sa 60 a drugo sa oko 20 kg azota po hektaru. To praktično znači da za prvu prihranu potrebno je upotrebiti oko 220-240 kg KAN-a po hektaru, UREA 130-150 kg ili oko 180-200 kg/ha AN-a Setva ozimih strnih žita na području Jablaničkog okruga jesenas obavljena je na preko 15.000 hektara oranica.

Boban STANKOVIĆ, dipl.ing.polj.

Pročitaj i ...

fosfor manjak plodored gustina setve fenofaze razvoja

Gustina setve kukuruza – koliko biljaka

Gustina setve kukuruza – Prva komponenta prinosa je broj biljaka po jedinici površine. Setvom kukuruza na …