Sada je vreme da se podsetimo šta sve treba raditi do jeseni – vinograd posle cvetanja do berbe. Do sredine juna, dok se ne završi cvetanje, iskusni vinogradari ne zalaze u svoje zasade. Ovo čine da ne bi nekim neopreznim postupcima izazvali pojačano osipanje cvetova, slabiju oplodnju, rehuljavost grozdova i manju rodnost…Ovi poremećaji najviše zavise od klimatskih prilika (prevelika vlažnost u vreme cvetanja, temperatura ispod 15 stepani, suvi i topli vetrovi), ali ih često pospešuju i greške vinogradara.
Najčešće greške su neodgovarajuća i neblagovremena prihrana vinove loze, izostanak mera zelene rezidbe (plevljenje čokota, zakidanje lastara i zaperaka), usled čega se hranivo, umesto na rodne delove čokota, preusmerava na neproduktivnu zelenu masu.
Prašenje vinograda i prskanje loze protiv plamenjače u vreme cvetanja takođe su greške koje vinogradari moraju izbegavati. Naročito je štetno prašenje zemljišta. Prskanjem se temperatura zemljišta snižava i javljaju se poremećaji u funkcionisanju korenovog sistema. Ako se ova mera preduzme u doba masovnog cvetanja, odraziće se na oplodnju, izazvati rehuljavost grozdova i slabiji rod.
Preterana bujnost uzrok je nedovoljnog prisustva hraniva u rodnim organima loze. To uveliko ometa cvetanje, oplodnju i zametanje bobica.
Vinograd posle cvetanja do jesenje berbe
Ako se u maju propisno opleve čokoti, nakon završenog cvetanja, valja preduzimati dodatne mere sprečavanja loze da preterano buja. To se krajem juna meseca čini zakidanjem vrhova lastara i zaperaka odstranjivanjem. Zalamaju se svi vrhovi lastara na čokotu kada pređu visinu kolja ili najvišu žicu na špaliru. Na ovaj način zaustavlja se njihov porast, a hranivo usmerava na rod.
Suvišan broj zaperaka šteti čokotu. Troše mnogo hranljivih materija, zagušuju čokot zelenom masom i tako stvaraju povoljne uslove za pojavu bolesti i štetočina.
U poslednje vreme, umesto potpunog uklanjanja, zaperci se prekraćuju na dva do četiri lista. Ustanovljeno je da mlado lišće zaperaka ima važnu ulogu u boljoj ishrani grožđa i lastara,da utiče na povećanje krupnoće grožđa i na veću otpornost loze prema niskim temperaturama.
PSSS Jagodina
dipl.ing.Dejan Jocić