Najnovije vesti
Početna » Voćarstvo » Fosfati doprinose boljem ukorenjavanju voćaka

Fosfati doprinose boljem ukorenjavanju voćaka

Jesen je prilika da postanete voćar i da posadite mlade sadnice ali morate primeniti đubriva jer fosfati doprinose boljem ukorenjavanju što zatim daje dobre rezultate u razvoju voćaka (koren je često pod zemljom raširen kao krošnja drveta). Fosfor daje čvrstinu stablu. Koje oblike fosfornih đubriva upotrebiti na kiselim, a koje na alkalnim zemljištima? Koliko je prava mera?

FOSFORNA ĐUBRIVA I NJIHOVA PRIMENA U VOĆARSTVU – Savetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo Dipl.inž. Igor Andrejić

Voćke imaju potrebe za znatnim količinama fosfora i stoga se u voćnjacima često javlja nedostatak ovog elementa. Jedan deo deficitarnog fosfora može se nadoknaditi upotrebom organskih đubriva (stajnjak, kompost). Međutim kada se uzme u obzir da su godišnje potrebe drvenastih voćnih vrsti i preko 30 kg/ha čistog fosfora, jasno je da se ove potrebe ne mogu podmiriti samo unošenjem organskih đubriva. Ovaj deficit se nadoknađuje unošenjem nekog od fosfornih đubriva, koja u sebi sadrže neko od fosfornih jedinjenja. Danas se fosforna đubriva proizvode u većini zemalja. Njihova proizvodnja se se vrši iz jedinjenja koja sadrže fosfornu kiselinu u nerastvorljivom obliku, pri čemu je glavni zadatak prilikom proizvodnje da se nerastvorljiv oblik fosfora prevede u rastvorljiv. Fosforna kiselina rastvorljiva u vodi smatra se najpristupačnijim oblikom fosfora u fosfornim đubrivima.

Pročitajte i: Fosfor – kako se kreće i rastvara u zemljištu

Eksperimenti izvedeni poslednjih 11 decenija pokazuju da je pristupačnost fosfata rastvorljivih u vodi i fosfata rastvorljivih u rastvoru neutralnog amonijum – citrata približno ista. Male količine fosfornih đubriva postoje u obliku soli metafosforne kiselina (najčešće se u komercijalnim đubrivima nalaze metafosfati kalijuma i kalcijuma).

Koren hrani i brani

Fosfati doprinose ukorenjavanju voćaka

Superfosfat koji je najčešće prisutan u trgovini dobija se iz sirovih fosfata i sumporne kiseline. Sirovi fosfati se nalaze u stenama koje su vulkanskog porekla, ili sedimentnog porekla (mogu biti organskog ili neorganskog porekla). Fosfor u sedimentnim stenama neorganskog porekla vodi poreklo od fosfata iz morske vode. Naslage biološkog porekla nastaju od izmeta ptica i njihova nalazišta su ograničena i većinom već iscrpljena. Najveće rezerve fosfatnih naslaga nalaze se u Maroku i čine 45% ukupne rezerve fosfata u svetu. Zbog ograničene količine sirovog fosfora u prirodi, cena fosfornih đubriva je nešto viša u poređenju na primer sa kompleksnim đubrivima. Osim toga cenu đubriva dodatno povećavaju razne primese u fosfatnim rudama.

Tako na primer velike količine karbonata u sirovim fosfatima poskupljuju proizvodnju superfosfata, jer se sumporna kiselina troši na razaranje karbonata umesto na razaranje fosfata. Reakcije između sumporne kiseline i fosfatne stene se postižu mešanjem u naročitim sudovima koji se okreću oko osovine. Vrednost superfosfata zavisi i od njegovog sazrevanja, pa se zbog toga super – fosfat ne pušta odmah u prodaju, već se izvesno vreme čuva u magacinu. Superfosfat osim fosfata kalcijuma (25%) sadrži i oko 50% gipsa. Superfosfat se upotrebljava u voćnjacima podignutim na neutralnim i alkalnim zemljištima. Na kiselim zemljištima ovo đubrivo ovo treba primenjivati samo u granuliranoj formi ili primenjivati u kućicama ili trakama.

Fosfati doprinose jačini stabla

Ako se đubrivo unosi u voćnjak površinski (što je najčešći slučaj) treba ga uneti pre oranja. Obično se đubrenje vrši količinom 400 – 800 kg/ha u zavisnosti od snabdevenosti zemljišta fosforom što se utvrđuje agrohemijskom analizom zemljišta. Trostruki superfosfat se dobija tretiranjem fosfatne stene fosfornom kiseline.Unošenje đubriva se vrši na isti načan kao i pri upotrebi superfosfata sa napomenom da su norme đubrenja našto niže.

Tomas – fosfat (Tomasovo brašno) se dobija kao sporedni proizvod pri proizvodnji čelika. Ovo đubrivo se dobija mlevenjem Tomasove šljake pri čemu se dobija sivocrni prah velike specifične težine. Zbog male higroskopnosti lako se čuva. Tomas – fosfat sadrži 16 – 22 % fosforne kiseline (prosečno 17,6 %). Fosfor iz Tomasovog fosfata je rastvorljiv u limunskoj kiselini i najbolje efekte ostvaruje na kiselim zemljištima. Tomas – fosfat se u Srbiji ne proizvodi, a u prodaji se može naći Tomas – fosfat iz uvoza.

Percipitat nastaje prilikom mešanja đubriva sa primarnim fosfatima i đubriva koja sadrže kalcijum ili amonijak, pa je čest sastojak kompleksnih đubriva. Fosforna kiselina percipitata je po vrednosti za ishranu voćaka približno jednaka vrednosti fosforne kiseline superfosfata. Sirovi fosfat se može primenjivati u voćarstvu na kiselim zemljištima u obliku fino samlevene fosfatne stene. Sirovi fosfati moraju biti fino samleveni radi povećanja dodirne površine sa zemljom. Efikasnost fosfata u obliku sirovih fosfata je znatno manja nego u obliku superfosfata, pa je za postizanje istog efekta potrebno uneti 2 – 3 puta više fosfora u obliku sirovih fosfata nego u obliku superfosfata.

MAP (monoamonijum – fosfat) i DAP (diamonijum – fosfat) dobijaju se neutralisanjem fosforne kiseline amonijakom.

MAP sadrži 48% fosfor (V) oksida koji je skoro u potpunosti odmah dostupan voćkama. Mana ovog đubriva je što dovodi do zakišeljavanja zemljišta ali je njegova primena zbog brzog dejstva na voćke veoma ekonomična. Slične osobine ima i DAP s tim što on sadrži 46% fosfor (V) oksida.

Pročitaj i ...

kalem vosak rutava buba voćnjak oprašivanje cvetni pupoljci zaštita bakteriozna alternativna rodnost za rezidbu jabuka rezidba voća pepelnica jabuke urea u jesen

Rutava buba je velika opasnost za voćnjake

Rutava buba je poslednjih godina sve značajnija opasnost za voćnjake, plantažne zasade jabuke i kruške, kao i uljane repice.