Najnovije vesti
Početna » Voćarstvo » Rezidba formiranje oblika krošnje voćaka za dobar rod

Rezidba formiranje oblika krošnje voćaka za dobar rod

Rezidba formiranje oblika krošnje – sadnja voćanjaka je pred nama. Ko je prošle godine posadio voće već je nužno da formira krošnju u zavisnosti od sorte i želja za postizanje visokog kvaliteta budućih plodova. Rezidba je važna faza koja će odlučiti kako ćete biti zadovoljni rezultatima sledećih godina, zato dobro se informišite o pravilnoj rezidbi ili zaposlite stručnjake da Vam pomognu u izboru oblika i intenzitetu rezidbe.

Sledeći članak će Vam sigurno pomoći – autor  dipl.ing.polj Nenad Stefanović

Rezidba je osnovni pomološki postupak koji utiče na učinak ostalih aspekata tehnologije gajenja voća. Istovremeno,ostali postupci utiču na potrebe i reakcije drveta na rezidbu. Efektno vođenje voćnjaka nije skup pojedinačnih tehnika gajenja, već integrisani program postupaka koji utiču jedan na drugi. Preporuke vezane za ostale tehnike gajenja zasnivaju se na pretpostavci da su stabla pravilno formirana, a neobavljanje rezidbe može ograničiti njihov učinak.

Rezidba je katalizator koji omogućava delovanje ostalih tehnika gajenja. Neophodno je pratiti kontinuirano, najsavremenija tehnološka saznanja, koja svuda u svetu teže ka tome, da se postigne takav koncept voćarenja, koji omogućava malu voćku na dohvat ruke (upotreba manje bujnih vegetativnih podloga jabuke) ili (zbog samohodnih platformi) čak veliku voćku, na kojoj je potrebno što manje ručnog rada (osim visoko produktivne berbe 2.000 ili više kg za 8 časova po beraču), koji moraju biti što jednostavniji, kako bi ih bilo moguće sprovesti jeftinijom i manje stručnom radnom snagom. Rezidba ima za cilj pravilno obrazovanja krune, brže prorođavanje, regulisana i zadovoljavajuća rodnost, visok kvalitet ploda, dug vek stabla, manja oštećenja od biljnih bolesti, štetočina i vremenskih nepogoda.

Rezidba formiranje oblika krošnje

Ciljevi rezidbe i formiranja uzgojnog oblika

Iako će u nerodnim godinama uvek biti potrebno obaviti rezidbu do određenog stepena, naglasak ipak treba staviti na formiranje uzgojnog oblika. Idealno bi bilo da se porast mladog drveta usmeri na grane koje će biti stalno prisutne na rodnom stablu, pri čemu treba izbeći suvišan porast koji će se ukloniti pre dolaska na rod.

sadnja trešnje mašinsko orezivanje zelena rezidba rasadnik u sremuTehnika formiranja uzgojnog oblika treba da podstakne ranu rodnost i razvoj snažne osnovne strukture grana koje će nositi težinu roda u narednim godinama. Osnovni oblik treba da omogući formiranje i održavanje optimalnog oblika stabla. Formiranje uzgojnog oblika takođe treba da omogući razvoj stabla koje će se u narednim godinama lako održavati. U smislu ovog održavanja, rezidba je uzgojna tehnika na koju formiranje uzgojnog oblika najviše utiče. Rezidba starijih stabala u velikoj meri predstavlja popravku ranije načinjenih grešaka i propusta.

Rezidba formiranje oblika krošnje  

Količina i kvalitet roda zavise od odnosa između vegetativnog i generativnog porasta. Drvenasta tkiva stabla se “takmiče” sa plodovima oko krajnjih produkata listova, i prekomeran vegetativni rast obavlja se na račun plodova. Umeren vegetativni porast neophodan je za razvoj velike i funkcionalne lisne površine kao i novih nosećih grana. Neodgovarajući vegetativni porast utiče na smanjenje rodnosti i veličine plodova. Na odnos između vegetativnog i generativnog porasta utiče veliki broj činilaca kao što su đubrenje, vremenski uslovi i težina roda, ali rezidba uvek igra značajnu ulogu.

U suštini, pravilnom rezidbom se uklanjaju nerodne grane, održava optimalna bujnost rodnih grana i podstiče stalni razvoj novih nosećih grana koje zamenjuju one koje su rezidbom uklonjene. Grane mogu biti nerodne iz razloga što je bujnost prevelika ili premala.

Previše bujna stabla mogu se razviti kao reakcija na prekomerno đubrenje, jaku rezidbu ili gubitak roda. Nedovoljna bujnost može biti posledica neodgovarajućeg đubrenja, nedovoljne rezidbe ili njenog izostanka, preteranog odsecanja ili zasenjivanja. Ukoliko su previše zasenjene, rodne grane će brzo postati nerodne. Za razvoj novih nosećih grana potrebna je umerena, ali ne prekomerna bujnost i dobra osvetljenost.

U prethodnom nabrajanju činilaca, periodičnost vezana za izlaganje svetlosti (ili zasenjivanje) je od velike važnosti. Često se kaže da je ograničavajući faktor za rodnost , senka koju ona pravi sopstvenim stablom. Od podjednake je važnosti i senka susednih stabala u gusto saćenim zasadima.

Sloj plodova i listova na spoljašnjoj površini krošnje dobija veliku količinu dostupne svetlosti koja prevazilazi potrebe drveta. Drugi sloj prima njemu odgovarajuću količinu, a treći deo u centru krošnje prima količinu koja nije dovoljna za formiranje kvalitetnog roda. Rešenje za postizanje bolje rodnosti nalazi se u uklanjanju nerodnog dela koji je neodgovarajuće osvetljen, što će poboljšati sveukupnu efikasnost dela voćnjaka koji se nalazi pod stablima.

Kada orezivati voćke

Rezidba rodnih stabala se uglavnom obavlja u periodu mirovanja. Ponekada se stabla orezuju i u periodu porasta, ali letnja rezidba obično služi za rešavanje specifičnih problema i razmatraće se posebno.

Stabla se mogu orezivati tokom svih zimskih meseci, ali je najbolje rezidbu odložiti do sredine zime. Ranija rezidba, pre nego što drvo dostigne najveću čvrstinu, može u velikoj meri povećati opasnost od oštećenja zbog niskih temperatura. Ovo je posebno bitno kada se drvetu nanose veliki rezovi. Oštećenja od niskih temperatura nastala kao posledica rezidbe su veoma često uzroci raznih vrsta raka i truleži drveta. Ponekada neodgovarajuće vremenske prilike znacčajno odlažu rezidbu, pa novi porast započne pre nego što se orezivanje završi. Generalno, ako se završi pre cvetanja, zakasnela rezidba neće negativno uticati na rodna stabla dobre bujnosti, ali će već kasnija rezidba dovesti do smanjenje bujnosti.

Ako se u voćnjacima u kojima postoji problem sa crnom truleži (crna trulež grana, lista i ploda – Botryosphaeria obtusa) rezidba vrši posle početka porasta, može doći do dodatnog širenja ove bolesti. Kod kasne rezidbe, ostaci od rezidbe na zemlji u voćnjaku mogu ometati ostale kasno-zimske i rano prolećne radove, kao što su đubrenje i prva prskanja. Razlike u vremenskim ulovima u različitim godinama mogu dovesti do toga da se rezidba izvodi ranije ili kasnije, ali se on periodu od januara do marta.

 dipl.ing.polj Nenad Stefanović

foto pixabay.com

Rezidba formiranje oblika krošnje

Pročitaj i ...

kalem vosak rutava buba voćnjak oprašivanje cvetni pupoljci zaštita bakteriozna alternativna rodnost za rezidbu jabuka rezidba voća pepelnica jabuke urea u jesen

Rutava buba je velika opasnost za voćnjake

Rutava buba je poslednjih godina sve značajnija opasnost za voćnjake, plantažne zasade jabuke i kruške, kao i uljane repice.