Najnovije vesti
Početna » ZDRAVLJE » Smokva – blago koje gajimo u vrtu

Smokva – blago koje gajimo u vrtu

Smokva je blago među voćkama. Smokva je listopadno drvo ili grm sa širokom razgranatom krošnjom. Ovisno o sorti plodove daje jednom ili dva puta godišnje. Plod smokve je vrlo ukusna i slatka visokovredna namirnica. Raste na nepristupačnim, krševitim položajima gdje donosi plodove bez ikakve ljudske brige. Budući da ima vrlo dobro razvijen korenov sistem, relativno dobro podnosi sušu i uzgoj na nekultiviranim terenima. U potrazi za vodom koren se prilagođava strukturi tla i matičnom supstratu, prodirući čak i kroz pukotine stena.

Stanište smokve

Za stanište nije izbirljiva kako prema položaju tako i tlu no to ne znači da joj se ne mora osigurati dovoljna količina vode u pojedinim fazama vegetacije. Otpornost smokvinih stabala na hladnoću u većoj meri ovisi od zrelosti njezina drveta. Tokom mirovanja vegetacije može kratkotrajno izdržati temperature do -15 °C. Mlada stabla i jednogodišnji izboji su osetljivi na niske temperature. U kontinentalnim područjima poželjno ju je saditi na područjima zaštićenim od vetra i niskih temperatura. Najobilnije i najkvalitetnije plodove daje uz navodnjavanje i temperaturu od 35°C. Stablo u povoljnim uslovima naraste debljine preko 1 m i visine do 8 m.

Smokva bolje uspeva na plodnim, rastresitim i lakšim tlima.

Razmnožavanje i sadnja

Smokva se može razmnožavati na tri osnovna načina:

  1. reznicama,
  2. cepljenjem i
  3. semenkama.

Ipak, neiskusnim se vrtlarima preporučuje nabavka sadnice iz rasadnika koje imaju bolju rodnost.

Smokva je blago u voćkama koje gajimo u vrtu

U mediteranskim područjima smokvu je poželjno posaditi u jesen, a u proleće u kontinentalnom području. Pre sadnje, sadnicama se skrati korenje. Sadnicu treba postaviti na dubinu do koje je bila i u rasadniku. Koren se prekrije zemljom koju treba dobro sabiti. Na tako sabijenu zemlju stavlja se umerena količina gnojiva koja ne sme dodirivati koren a zatim se prekrije s ostatkom zemlje i ponovo sabije. Po završetku sadnje smokvu treba obilno zaliti.

Razmak među sadnicama ovisi o sorti koju sadite, a kreće se od otprilike 4-5 m.

Održavanje nasada

Rezidba smokve se mora obavljati svake godine jer smokva teško zaceljuje rane pa treba izbegavati rezanje debljih grana. Redovitom rezidbom režemo samo tanje i mlađe grane što za smokvu ne predstavlja problem. Ukoliko ipak morate rezati deblje grane, nakon rezanje ih svakako premažite voćarskim voskom. Rezidba na smokvi podrazumeva proređivanje (uklanjanje izbojaka do osnove) i prikraćivanje (skraćivanje dužine izbojaka). U uslovima navodnjavanja za rane sorte rezidba se obavlja posle berbe, a kod kasnih sorata u maju.

Berba smokve

Prve plodove možemo očekivati u trećoj godini. Plodovi se beru s peteljkom i nemaju sposobnost dozrevanja nakon branja. Najbolje je brati u ranim jutarnjim satima kada nema rose.

Slatke i mesnate, sveže smokve vam tokom avgusta i septembra mogu zameniti grickalice. Takođe, koriste se i kao čaj, a mogu da stoje u zamrzivaču do 6 meseci.

Blagotvorno dejstvo smokvi počinje od lečenja akni i bubuljica do prevencija raka. Smokve su bogate beta karotenom, A, C, E i K vitaminima, kalcijumom, gvožđem i drugim mineralima. Pred vama je 15 dobrih razloga zbog kojih je neophodno da uključite smokve u redovnu ishranu.

izvor HPK

Smokva pomaže zdravlju

Pomoć u lečenju dijabetesa

Zbog količine šećera koji sadrži smokva, dijabetičarima se preporučuje oprez prilikom njenog korišćenja. Ipak, ukoliko se koriste umereno, može doći do smanjenja potrebe za količinom insulina kod dijabetičara.

Poboljšavaju pamćenje

Redovno uzimanje smokvi sprečava anemiju i poboljšava pamćenje. Samo četiri suve smokve osiguravaju čak četvrtinu preporučene dnevne doze gvožđa koja je potrebna našem organizmu.

Laksativno dejstvo i lek za stomačne tegobe

Kompot od smokve deluje kao laksativ. U narodu su smokve poznate kao lek za čir i gastritis. Smanjuju nadutost stomaka, pospešuju rad creva i uklanjaju grčeve u stomaku. Uništavaju gliste i druge crevne parazite. Poboljšavaju crevno pražnjenje, smanjuje potrebu za laksativima, a da pri tome ne izazivaju zavisnost, crevne grčeve i proliv.

Zdrave su za kožu

Kada se direktno nanosi na kožu, pečena smokva može da izleči upalu poput apscesa i čireva.

Leče akne

Zbog visokog sadržaja vode, pire od smokve deluje kao odličan preparat za čišćenje kože i pomaže u prevenciji i lečenju akni.

 Ubijaju viruse

Sveža smokva smirujuće deluje kod upale bronhijalnih puteva. Sadrži puno vode i prirodnih šećera pa je korisna kod oporavka od iscrpljenosti i detoksikacije. Takođe, od grubo samlevenih smokvi se priprema kafa, koja se preporučuje plućnim bolesnicima. Smokve i njihov mlečni sok imaju jako antiseptičko i dezinfekciono dejstvo

Pročitaj i ...

milion od beli luk načini beli luk domaći

Prehlada virusi – lekovi iz prirode

Prehlada virusi su zimi najveći protivnik našega zdravlja - lekovi iz prirode Vam mogu pomoći.