Najnovije vesti
Početna » JABUKA » Bolesti u jabučnjaku i nove sorte jabuka

Bolesti u jabučnjaku i nove sorte jabuka

pb-jabuka-crv-3

Bolesti u jabučnjaku nanose velike štete. Nauka se bori da razvije sorte koje su više otporne na bolesti Čadjava krastavost (Venturia ineaqualis (Cooke) Wint.) i Erwinia amylovora. Ispitivanja su vršena na podlogama i određenim sortama jabuka. Rezultati su tu.

Biološke i proizvodne osobine sorti jabuke otpornih na Čadjavu krastavost

Đorđević Boban, Vulić Todor, Đurović Dejan, Milatović Dragan, Zec Gordan, Radović Aleksandar

Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet Institut PKB Agroekonomik, Beograd

U periodu 2011-2012. godine, na imanju manastira Žiča, proučavane su osobine 11 sorti jabuke  otpornih  na  čađavu  krastavost:  Diskaveri,  Vilijams  prajd,  Hibrid  25/63,  Prima,  Šampion, Revena, Remura, Topaz, Florina, Enterprajz i Goldraš. Kao standard je korišćena sorta Ajdared, kao najviše gajena sorta jabuke u Srbiji. Ogledni zasad podignut je u jesen 2010. godine, sadnjom na rastojanju od 3,5 x 1,25 m. Cilj rada je bio ispitivanje proizvodnih i bioloških svojstava novijih sorti jabuke otpornih na čađavu krastavost u ekološkim uslovima centralne Srbije.

Proučavane su sledeće osobine: 

  • fenološke (vreme cvetanja i berba),
  • vegetativni  potencijal (površina  poprečnog  preseka debla, broj i dužina letorasta), 
  • generativni potencijal (broj cvetnih pupoljaka i cvetova po stablu, procenat zametanja, broj plodova po stablu, prinos po stablu i jedinici  površine), 
  • fizičke i hemijske osobine plodova.

Najranije cvetanje nastupalo je kod sorti Vilijams prajd i Remura, a najkasnije kod sorti Revena i Florina. Statistički značajno veću bujnost u odnosu na standard imala je sorta Topaz.

Najveći generativni potencijal imale su sorte: Goldraš, Remura, Prima i Enterprajz, pri čemu su sorte Remura i Goldraš ostvarile značajno veći  prinos po stablu (8,9kg i 9,4kg) i jedinici površine (20,3t i 21,4t) u odnosu na sortu Ajdared. Najveću krupnoću ploda imale su sorte Vilijams prajd i Topaz, čija je prosečna masa (208,6 g i 178,7 g) bila značajno veća u odnosu na standard sortu.

Bolesti u jabučnjaku i nove sorte jabuka

Proizvodnje karakteristike podloga jabuke tolerantnih na Erwinia amylovora

Beber Matjaž, Donik Biserka Sadjarski center Maribor, KGZ zavod Maribor

U periodu od četiri godine (2008-2012) u Voćarskom centru Maribor  proučavane su na Erwinia amylovora tolerantne podloge sledećih serija: JTE – E,  i H (Češka), Suporter 1, 2, 3 i 4 (Nemačka), P16 i P22 (Poljska), Geneva 16 i 4013 (SAD) i kao kontrola standardna M9 i holandski klon M9 T337. Cilj testiranja je bio pronaći podlogu koja je po agrotehničkim svojstvima bolja od M9 i T337. U ogledu su bile upotrebljene tri sorte ‘Dalinbel’, ‘Fudži’ i ‘Zlatni delišes’. Proučavane su sledeće osobine: rast (obim debla, godišnji prirast grana, broj korenovih izdanaka i propadanje voćaka) i rodnost (broj cvetnih pupoljaka, krupnoća plodova, i prinos).

Bolesti u jabučnjaku

Najviše voćaka je propalo na podlogama P16  i JTE – G, a propadanje na podlozi P22 zavisi od sorte koja je kalemljena. Broj korenovih izdanaka zavisi od podloge i sorte kalemljene na podlogu. Po rastu podloge su podeljene u četiri grupe: podloge koje rastu snažnije od M9 (Suporter 1 i JTE – H), podloge sličnog ili nešto jačeg rasta od M9 (G16 i Suporter 2), podloge sličnog ili nešto slabijeg rasta od M9 (T337, CG4013 i P22) i podloge koje su slabijeg rasta od M9 (JTE – G, JTE – E i P16).

Na osnovu početne rodnosti podloge su podeljene u tri grupe: podloge koje u početku rode više od M9 (G16, Suporter 1 i JTE – H), podloge slične rodnosti kao M9 (T337, CG4013 i Suporter 2) i podloge slabije rodnosti od M9 (JTE – G, JTE – E i P16). Podloge G16, Suporter 1 i JTE – H su po agrotehničkim svojstvima bolje od M9 i zbog svoje tolerantnosti na Erwinia amylovora zanimljive za proizvodnju.

Pročitaj i ...

gljive čuvaju otpornost gljiva gljive protiv čuvaju mikoriza

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja.koren voćkeZa većinu gajenih vrsta to je dubina od 30-60 cm a za drvenaste biljke