Najnovije vesti
Početna » Voćarstvo » Nepoželjni ukusi kod rakije i popravljanje kvaliteta

Nepoželjni ukusi kod rakije i popravljanje kvaliteta

Nepoželjni ukusi kod rakije su česti, da naša “domaća” rakija ne bude za ponos. Postupkom pečenja možemo naneti štete finalnom proizvodu. Kako tada postupiti i “spasiti” naš trud? Tu će Vam pomoći tekst autora savetodavca Vide Estratijev, PSSS Srbija.

Nepoželjni ukusi kod rakija proizvedenih u domaćinstvu i popravljanje kvaliteta

Gorak ukus

Ova mana nastaje kao posledica prerade voća zajedno sa peteljkama i lišćem. Uzročnik je vrsta alkohola koja nastaje iz peteljki i lišća tokom fermentacije (vrenja). Redukovanje ove mane obavlja se tretiranjem pića sa eponitom (sredstvo za uklanjanje nepoželjnih mirisa u vinima i rakijama biljnog ili životinjskog porekla) u količini od 20 –100 g/hl, pri čemu kontakt ovog sredstva i pića ne treba da traje duže od 24 časa.

Miris na zagorelo

Ukoliko su kljuk ili komina velike gustine, a pri destilaciji se zagrevaju direktno na vatri, može se dogoditi da zagore. Produkti zagorevanja mogu dati rakiji gorko-paleći miris i ukus. Ova mana rakije se veoma teško uklanja. Potrebno je uraditi ogled i na taj način odrediti količinu aktivnog uglja koji bi ublažio ovu promenu.

Rakija – nepoželjni ukusi 

Miris na sumpordioksid

Ukoliko se vrši destilacija vina ili kljuka koji su mnogo sumporisani (>7,5 g/hl SO2), tada u destilat prelazi sumpordioksid u gasnom obliku, koji ima veoma prodoran i bockav miris. Otklanjanje ove mane rakije vrši se tretiranjem pića sa kalcijum-karbonatom (kreč) još u fazi destilisanja. Destilat se svede na 20% v/v, a kalcijum-karbonat se dodaje sve dok ne zaostane mali nerastvorljivi deo. Dovoljno je oko 300-400 g/hl CaCO3, uz stalno mešanje, nakon 2–3 dana, piće se odvaja od taloga. Nakon toga potrebno je ponoviti destilaciju.

Đorđević Ana, dipl.ing. prehrambene tehnologije

Rakija nepoželjni ukusi 

U tami se više stvaraju hisparljive kiseline, a na svetlosti viši alkoholi. Oksidacijom etil alkohola nastaje acetaldelhid, koji sa alkoholima gradi acetale čijim prisustvom destilat dobiva prijatan i mek ukus. Starenje traje od 1 do 12 godina, ređe 15 do 20 dok voćne rakije gube primarnu voćnu aromu nakon 20 godina. Osim klasičnog starenja postoji i takozvano ubrzano starenje koje se sprovodi zagrevanjem destilata na temperaturi od 60 do 70° C nekoliko sati ili na 40 do 48° C za vreme od 1 do 3 meseca. Postoji i metoda ubacivanja raznih oblika kiseonika u bačvu u trajanju od par meseci.

Voćne rakije je potrebno pustiti na dozrevanje minimum od 6 do 8 nedelja pri sobnoj temperaturi, dok destilat od krušaka vilijamovki dozreva kratkotrajno, do 4 nedelje. Nakon dozrevanja destilata, potrebno ga je redestilovanom vodom, postupno svesti na deklarisanu jačinu.

Savetodavac: Vida Evstratiev 

Pročitaj i ...

gljive čuvaju otpornost gljiva gljive protiv čuvaju mikoriza

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja.koren voćkeZa većinu gajenih vrsta to je dubina od 30-60 cm a za drvenaste biljke