Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
Mašinsko orezivanje voćaka – iskustva u Evropi. Voćarstvo kao sastavni dio šireg pojma – poljoprivrede, baš kao i svaka druga gospodarska djelatnost, mora biti profitabilna i to po mogućnosti bez pripomoći zajednice (države) kako bi ostala profitabilna. U kontekstu doprinosa državnom proračunu strog je zahtjevi svim gospodarstvenicima, pa tako i poljoprivrednicima, pa tako i voćarima, da više doprinose, a manje iznose iz zajedničkog budžeta. To je moguće ako se manirom dobrog gospodarstvenika odnose prema svojim proizvodnjama svi čimbenici u lancu proizvodnje. Stoga je upravo odstupanje države u RH od značajnih doprinosa poljoprivrednicima doprinijelo da i voćari aktivno promišljaju kakav im je saldo u proizvodnji voća i da li su u godišnjem obračunu pozitivni.
Namjera ovog članka je baciti svjetlo na tehnološke aspekte strojne rezidbe u voćarstvu, međutim bitan je ekonomski aspekt same tehnologije (ne govorimo dakle samo o stroju ili samo o radnoj rutini strojne rezidbe, nego o cijeloj tehnologiji) i stoga je nužno iznijeti jedan kompleksniji koncept promišljanja o ekonomici koji se ne svodi samo na prodajnu cijenu proizvedenog voća, nego na sve čimbenike proizvodnje:
– Odabrana tehnologija: gustoća sklopa, odabrani sortiment, prinosi, kvaliteta
– Cijena repromaterijala
– Pristup tržištu i sukladno tome prilagođavanje sortimenta i tehnologije zahtjevima tržišta
– Organizacija i standardizacija radnih rutina
– Financiranje
Mašinsko orezivanje voćaka
Strojna rezidba je značajna novost koja utječe na:
– Cijenu koštanja krajnjeg proizvoda zbog pojeftinjenja određenih radnih rutina: rezidbe, prorjeđivanja, berbe, utroška fitofarmaceutskih sredstava, …
-Termin odrađivanja ključnih pomotehničkih radnji, prvenstveno rezidbe, prorjeđivanja i berbe
Pojeftinjenje proizvodnje i maksimiziranje količine i kvalitete jedini je način da voćari ostvare značajnu razliku, s obzirom da bitnu razliku u visini prodajne cijene uglavnom nedostupna opcija većini voćara.
Kratka povijest strojne rezidbe
Pokusi sa strojnom rezidbom postoje već dugo godina. Prvi ozbiljni pokusi su krenuli na pokusnoj postaji Ctifl u dolini Loire. Prvotna ideja nije bila riješiti pitanje rezidbe kroz strojnu rezidbu. Prva ideja je bila riješiti pitanje berbe kroz strojnu berbu. Robot, uz pomoć „mehaničkih ruku“ je bio projekt za koji je trebalo pripremiti sam nasad kako bi robot mogao uopće biti razmatran kao opcija za berbu.
Naravno, zato je nasad trebao biti što uniformniji kako bi robot mogao uz pomoć senzora pronaći plodove, kako bi ih mogao razlikovati prema obojenosti i krupnoći i kako bi do njih mogao doći. Uobičajeno stablo, s razvijenom krošnjom dugih grana nije nikako bilo pogodno za strojnu berbu. Stoga se odlučilo, ne razmišljajući o tehnološkim pomotehničkim konotacijama niti o samoj ekonomici rezidbe , kako bi bilo najpogodnije strojno porezati voćnjak kako bi bio što sličniji živici. Zato što je rezultat bio zid, a ne stabla, te što je taj zid onda na sebi imao plodove koji su se dosta plošno nalazili na stranicama reda, zato je nazvan taj sustav „Le Mur Fruitier“. Doslovni prijevod je „Zid s plodovima“.
Kasnije je taj projekt napušten zbog velikih troškova i relativno neizvjesnog razvoja. Međutim, ostao je sustav rezidbe, kasnije nazvane jednostavno strojna rezidba, češće na njemačkom govornom području „Mechanisch vorschneiden“ ili strojna pred-rezidba.
Neke su regije relativno brzo prihvatile strojnu rezidbu ne samo zbog ekonomike, nego još više zbog tehnoloških benefita koje je takva rezidba pružala. Tako g. Fritz Nüberlin s Bodensee-a već 20-tak godina sa svojim klijentima provodi strojnu rezidbu. Upravo je nevjerojatno kako oni najnormalnije za gotovo sve sorte svode rezidbu na zimsko/proljetnu strojnu rezidbu te moguću korekciju čak do svake 3 godine (dobro ste vidjeli) samo velikim škarama. Ta korekcija ima za cilj samo prorjeđivanje dijelova zida (ne krošnje!) ako do toga dođe. Na taj način je značajno smanjen broj radnih sati potreban za rezidbu, ali i za prorjeđivanje plodova i berbu.
Nastaviće se ….
autor: Damir Lučić dipl. ing. agr.
