Najnovije vesti
Početna » Voćarstvo » Kalemljenje – načini i pravo vreme za to

Kalemljenje – načini i pravo vreme za to

savetovanje

Sada je vreme da se kalemljenje obavi ali je krucijalno da se kalemljenje obavi pravilno.

Kalemljenje pupoljkom – očenje

  1. Očenje na mirujući pupoljak (kraj VII-početak IX meseca);
  2. a) Okuliranje na budni pupoljak – sa pupoljkom iz prethodne vegetacije – u proleće kad se kora odvaja i krenu sokovi (retko se koristi za okuliranje posrednika na podlozi dunji, kraj II-početak III meseca.), ili sa pupoljkom iz tekuće vegetacije – za breskvu u VI mesecu, zatim badem, kajsiju ili kod oraha, kestena i dudova (krajem IV-početak V meseca, kada je mezgra vrlo sočna i kora se lako odvaja od drveta);
    b) Okuliranje na isečak, izrezak ili na iverčić budnim pupoljkom ili pupoljkom iz prethodne vegetacije (Chipp budding) – pupoljci su iz prethodne vegetacije (mirujući popoljci) – u proleće, kada se kora podloge ne odvaja ili budnim pupoljkom iz tekuće vegetacije kasno u proleće kod vrsta sa slabijom mezgrom, npr. kod breskve (kraj V-kraj VI meseca), leske, ali i kod vrsta sa sočnom mezgrom npr. dud.

Kalemljenje grančicom ili na zrelo

  1. Sobno kalemljenje iz ruke sa stratifikovanjem (I – kraj II meseca) ili bez stratifikovanja (III-početak IV meseca) putem prostog, engleskog spajanja, spajanja sa strane ili na isečak.
  2. Kalemljenje u rastilu sa pupoljcima iz prethodne vegetacije -u proleće, u vreme kretanja sokova u podlozi. Primenjuju se prosto, sedlasto i englesko spajanje-nacelo i sa strane (podloga deblja od plemke), postrano kalemljenje na isečak (podloga deblja od plemke, pod koru (sa i bez cepanja kore), vršno spajanje (kod oraha), zatim klinasto ili V spajanje, itd.

Kalemljenje bionata različite debljine (prekalemljivanje)

  1. Kalemljenje u procep i poluprocep – koristi se za kalemljenje podloga debljine 3-8 cm i to kod jabučastog voća.
  2. Kalemljenje pod koru – kod debljih podloga i pri prekalemljivanju. Obavlja se isključivo u vegetaciji, kada se kora dobro odvaja. Najčešća je u primeni kod jabučastih a onda kod koštičavih voćaka (šljiva; kajsija; trešnja-višnja-marela), kod kestena, badema, aktinidije i duda.
  3. Okuliranjem na spavajući pupoljak – jače prekraćivanje skeletnih grana i onda kalemljenje jačih letorasta izbilih pri osnovi prekraćenih skeletnih grana (kod npr. prekalemljivanja zasada bresaka tokom letnjeg mirovanja).
  4. Postrano kalemljenje – pruža mogućnost garniranja ogolelih voćaka vegetacijom (kalemljenje ogolelih skeletnih grana pri prekalemljivanju). Primena je u proleće, po kretanju vegetacije.

PSSS Padinska Skela                              
Mr Dejan Marinković

Pročitaj i ...

gljive čuvaju otpornost gljiva gljive protiv čuvaju mikoriza

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja.koren voćkeZa većinu gajenih vrsta to je dubina od 30-60 cm a za drvenaste biljke