Najnovije vesti
Početna » Voćarstvo » Manjak elemenata kod voćaka – vizuelno

Manjak elemenata kod voćaka – vizuelno

Kako pomoći biljkama i preduprediti manjak elemenata kod voćaka? Potrebe biljaka za hranljivim elementima i identifikacija njihovih nedostataka mogu se odrediti vizuelno na osnovu odgovarajućih simptoma na biljci i putem analize zemljišta ili biljnog tkiva. Pošto svaki od ova tri načina ima svoje prednosti i nedostatke, treba ih kombinovati i redovno primenjivati.

Vizuelna identifikacija 

Nedostatak ili višak hranljivih elemenata obično izaziva određene simptome na biljci koji ukazuju na to da prisustvo pojedinih elemenata nije zadovoljavajuće. Ukoliko se poznaju tipični simptomi, pažljivim pregledom biljaka mogu se identifikovati poremećaji u prisustvu mineralnih hraniva. Nažalost, često je veoma teško uspostaviti pravilnu dijagnozu, pošto su “klasični” simptomi nedostatka ili suviška nekih elemenata međusobno veoma slični i jedan isti simptom u voćnjaku se može javiti u više oblika. Dijagnoza je dodatno komplikovana kada na stablu istovremeno postoji više simptoma nedostatka nekoliko hranljivih elemenata. Najveći problem kod identifikacije nedostatka ili suviška hranljivih elemenata na osnovu simptoma jeste taj što oni ukazuju da problem već postoji i ogleda se u smanjenom porastu, količini ili kvalitetu roda.

Cilj đubrenja jeste da spreči probleme koji se javljaju kao posledica neadekvatnog đubrenja i manifestuju u obliku odgovarajućih simptoma. Najčešće se javljaju nedostaci azota i kalijuma, zatim nedostaci P, Mg, B, Mn i Zn javljaju se sporadično, dok nedostaci Ca, S, Cl, Cu, Fe i Mo se ređe pojavljuju.

Manjak elemenata kod voćaka – vizuelno

Analiza zemljišta 

Analizom zemljišta može se odrediti pH vrednost zemljišta i proceniti sadržaj hranljivih elemenata u njemu. Međutim, u višegodišnjim zasadima, postoji velika razlika u koncentracijama hranljivih materija u zemljištu i u samim biljkama. Često se dešava da su u samim stablima elementi prisutni u dovoljnoj količini, iako analize pokazuju da njihovo prisustvo u zemljištu nije zadovoljavajuće. Isto tako, dobra snabdevenost zemljišta hranljivim materijama ne znači i da su te iste količine dostupne biljkama. Ipak, kod kultura sa plitkim korenovim sistemom, kao što su jagode i maline, analize zemljišta istovremeno mogu dati solidnu procenu prisustva hranljivih materija i u samim biljkama.

Količine hranljivih materija i pH vrednost menjaju se postepeno, pa je preporučljivo vršiti uzorkovanje na svakih 3 do 5 godina, kako bi se imao uvid u stanje uspostavljenih zasada. Uzorke treba uzimati iz međurednog prostora koji zahvata prskalica kod suzbijanja korova. Sa delova voćnjaka na kojima su drugačiji tipovi zemljišta ili koji su na različit način izluženi ili đubreni treba uzeti posebne uzorke. Uzorci se uzimaju sa dve dubine i to 0-30 cm i 30-60 cm.

Analiza tkiva

Koncentracija hranljivih elemenata u biljnim tkivima jeste najpouzdaniji pokazatelj snabdevenosti voćaka hranom. Kako bi se izbegli poremećaji u sadržaju hranljivih materija, treba obavljati analize biljnog tkiva koje će omogućiti lakšu identifikaciju simptoma i pružiti uvid u snabdevenost biljaka mineralnim elementima. Već prisutni simptomi poremećaja sadržaja hranljivih materija ukazuju na to da biljke nisu dobro snabdevene, što može dovesti do smanjenja prinosa ili kvaliteta ploda. Kako bi se na vreme sprečili nedostaci hranljivih materija, pre nego što dođe do prvih simptoma ili smanjenja prinosa potrebno je sprovesti analizu tkiva. Kako bi se odredio najbolji način za popravljanje nedostatka koji je ustanovljen analizom lisnog tkiva, ponekad je neophodno izvršiti i analizu zemljišta.

Na primer, nedostatak Mg može biti posledica niske pH vrednosti zemljišta ili veoma visoke koncentracije Ca u njemu (elementi antagonisti).

Ako je pH vrednost previše niska, savetuje se unošenje krečnjaka, a visoka koncentracija Ca može se smanjiti unošenjem magnezijum sulfata u zemljište.

Analize biljnog tkiva su od najveće koristi ako se uzorci uzimaju na svakih 2-5 godina. Mlade zasade treba uzorkovati češće, pošto se sadržaj hranljivih materija u njima mnogo brže menja. Njihov sadržaj u starijim zasadima se takođe menja, ali postepeno, pa nije potrebno vršiti analize tako često. Koncentracija hranljivih materija menja se i tokom godine pod uticajem vremenskih uslova i težine roda. Redovno uzorkovanje tokom nekoliko godina omogućiće najbolji uvid u promene i potencijalne poremećaje u sadržaju hranljivih materija.

Valentina Aleksić,

dipl.ing. melioracija zemljišta i voda

Nemojte oklevati radite analize jer manjak elemenata može umanjiti rod, njegov kvalitet i doneti Vam gubitak u poslovanju.

Pročitaj i ...

gljive čuvaju otpornost gljiva gljive protiv čuvaju mikoriza

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja.koren voćkeZa većinu gajenih vrsta to je dubina od 30-60 cm a za drvenaste biljke