Mašinska rezidba voćaka – kao i svaka tehnička mera ima svoje dobre i loše strane. Navedene su u sledećem tekstu.
Prednosti strojne rezidbe su što se tiće uštede u radnim satima drugorazredne. Tehnološke i fiziološke prednosti su one koje donose prevagu u odluci ZA strojnu rezidbu. Pa evo nekih:
– Strojnom rezidbom uspijevamo u fiziološki optimalnom vremenu odraditi rezidbu. Problematika ručne rezidbe je u njenom trajanju pa onda na početku neke voćke režemo prerano, tek neke u optimalno vrijeme, a neke (u praksi je takvih najviše) prekasno.
– Strojnom rezidbom postupno približavamo plodove provodnici i time utječemo na njihovu kvalitetu i količinu
– Strojnom rezidbom smanjujemo promjer krošnje čime povećavamo penetraciju svjetla te veću prosječnu fotosintetsku efikasnost listova
– Strojnom rezidbom utje?emo na bolje ispunjavanje rodnog volumena (plohe) izme?u vo?aka osobito u gornjoj polovici vo?aka
– Strojnom rezidbom utječemo na smirivanje vegetativnog porasta u uravnoteženje rasta i rodnosti, pa tako je moguće od „podivljalih“ voćnjaka brzo okrenuti tendenciju voćaka u smiren rast. S druge strane na taj način u većini slučajeva nismo nužno primorani koristiti skupe retardante rasta te rezidbu korijena.
Od reza strojem karakteristično je obrašćivanje odrezanih grana kratkim rodnim izbojima. Smirenost rasta i dobra diferencijacija jedna su od važnih rezultata strojne rezidbe te uglavnom pored strojne rezidbe nije potrebna operacija rezidb
– S obzirom da režemo u optimalno vrijeme i na taj način u ranoj fazi smanjujemo broj potencijalnih plodova više asimilata može biti pretvoreno u plodove bez opasnosti na ulazak u izmjeničnu rodnost
– Zbog veće penetracije svjetla utjećemo na obojenost plodova, a osobito zahvatom rezidbe pred berbu kojom u kratkom vremenu osvjetljavamo plodove i dodatno utječemo na obojenost plodova
– Veća stabilnost uroda osobito u slučaju alternativnih sorata poput sorte Fuji
– Veća efikasnost ručnog prorjeđivanja jer je lakše procijeniti broj plodova i lakše je odrediti normu prorjeđivanja
– Veća efikasnost berbe jer je u pitanju berba „s police“. Plodovi su izloženiji i nalaze se na uskom području
– Strojnom rezidbom možemo potpuno zarasle voćnjake brzo prebaciti u voćnjake „pod kontrolom“
Mašinska rezidba voćaka – treći deo
U voćnjacima u kojima se provodi strojna rezidba je manje oštećenja od sunčevih ožegotina
– nakon strojne rezidbe je jednostavno i gotovo potpuno sigurno primijeniti strojno prorjeđivanje pupova i cvjetova čime svodimo potrebu za ljudskim ručnim radom samo na korekciju rezidbe, korekciju prorjeđivanja plodova i berbu. Utjecaj na cijenu koštanja kilograma jabuka je ogroman.
– Zbog uže krošnje je kvalitetniji depozit fitofarmaceutskih sredstava te je uz određene uvjete moguće primjenjivati tehniku prskanja svaki drugi red što utječe na količinu utrošenih fitofarmaceutskih sredstava, utrošak goriva i najbitnije na gaženje tla
– Manje dugačkih izboja i bolja usredotočenost radnika pri rezidbi i prorjeđivanju
– Bolje obrašćivanje strojno rezanih izboja gotovo neovisno o njihovoj debljini u smjeru provodnice
– Ujednačeno dozrijevanje plodova i ujednačena kvalitet
Ujednačeni pristup svjetlu, hrani i vodi svih plodova dovodi do ujednačene kvalitete svih plodova
Ovo su samo neke prednosti strojne rezidbe koje smo naveli.
Dakako, uz prednosti valja napomenuti i mogu?e nedostatke koje treba imati u vidu i sukladno okolnostima ih prevenirati:
– Moguče smanjenje uroda u prvoj godini primjene strojne rezidbe zbog smanjenja rodnog volumena te pozicije cvjetnih pupove bliže obodu krošnje prije tranzicije
– Smanjenje krupnoče plodova u slulaju korekturne rezidbe u vegetaciji kod sitnoplodnih sorata u odrešenim uvjetima
– Moguče relativno kašnjenje dozrijevanja plodova do tjedan dana iz razloga ujedna?enog dozrijevanja
– Trošak rada stroja i trošak investicije
– U slulaju leda i nepokrivenosti nasada moguča veča oštečenja na plodovima
– Veča osjetljivost na udare vjetra jer rodni zid predstavlja neku vrst „jedra“
– U slu?aju korištenja strojeva za strojnu rezidbu na bazi rotiraju?ih noževa ili cirkulara u vegetaciji velika opasnost od oštečivanja plodova
– U slulaju korištenja strojeva za strojnu rezidbu na bazi rotirajučih noževa ili cirkulara zbog veliki raspuknu?a grana na mjestima reza velika opasnost za naseljavanje krvave vaši
Sve u svemu, uz strulnu pomoč pri odrešivanju optimalnog roka izvođenja strojne rezidbe, uz primjenu odgovarajučeg stroja i odrešivanje optimalne širine krošnje, strojna rezidba donosi velike prednosti prvenstveno na fiziološkoj razini, te se uz povećanje kvalitete plodova, osobito ako je povezano sa strojnim prorjeđivanjem može povećati urod za 30%.
Dakle, koji su preporučeni termini strojne rezidbe?
Najprije prije prve godine prelaska se rezidba radi na način da se vade grane koje idu u smjeru reda, a da se usmjerava rezidba tako da više grana bude po kutom od 90° od smjera reda. Praktički, one grane koje bismo vadili jer nam smetaju prolasku traktora odjedanput postaju poželjne grane. Tzv „dijagonale“ ili grane koje idu pod kosim kutom u odnosu na smjer reda su i dalje poželjne, ali ih sada prikraćujemo na način da ih usmjeravamo okomito na smjer red.
Na taj način dobivamo velik broj grana koje idu prema sredini reda, odnosno to su grane koje će „dotaknuti“ stroj za rezidbu.
Postoji pravilo da se grana koju je dotaknuo stroj za rezidbu dodatno ne obra?uje. To se odnosi na cijelu granu do provodnice. To znači da mi želimo imati tako usmjerene grane koje će stroj sigurno dotaknuti. Što je više takvih grana to je manje posla u ručnoj korekciji nakon strojne rezidbe.
Predrezidbom definiramo širinu krošnje, odnosno stvarni rodni volumen voćnjaka
Što ukoliko smo se „ad hoc“ odlučili na strojnu rezidbu i godinu prije nismo pripremali voćnjak? Ništa zato. Ono što je bitno je procjena pupa u godini pred nama. Ukoliko je godinu ranije rod bio umjeren, ukoliko je kvaliteta plodova bila dobra i ako je sve u svemu za očekivati dobru diferencijaciju, tada je ključno u toj prvoj strojnoj rezidbi, odrediti ispravnu širinu stabla pri dnu i pri vrhu krošnje. Dosta je značajno da ne pretjeramo u želji da što prije uspostavimo sustav uskog strojno rezanog stabla.
U godini prve strojne rezidbe trebamo imati uredan rod i stoga ćemo najvjerojatnije (osim u slučaju izvanredne diferencijacije) u prvoj godini kojih 10-15 cm veću širinu krošnje odraditi strojem za strojnu rezidbu.
Prva rezidba se zove još i „strojna pred-rezidba„ jer njome uspostavljamo osnovni uzgojni ili rezidbeni oblik. Obično je vrijeme provođenja prije vegetacije, a to znači tijekom zimskog mirovanja.
Ukoliko su okolnosti dobre, a to znači ukoliko je diferencijacija obilna i ukoliko je raspored grana zadovoljavajući, već prve godine možemo krenuti s redovnim rezidbama prema preporuci.
foto pixabay.com
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
