Sorta Nada je nastala hibridizacijom sorti Stenlej (Stanley) i Skolduš (Scoldus). Autori su dr Dobrivoje Ogašanović, dr Svetlana А. Paunović i dr Slobodan Milenković. Za novu sortu je priznata 2012. godine.
Stablo Nade je slabije bujnosti sa dobrom arhitekturom i otvorenim uglovima grananja. Krošnja je srednje gustine. Obzirom na bujnost pogodna je za zasade sa manjim razmakom sadnje. Cvetanje je pozno. Samooplodnjom se ostvaruje 13% finalno zametnutih plodova. Rano prorodi i obilne je rodnosti. Sorta je tolerantna prema virusu šarke šljive (Plum pox virus), a ispoljava blagu osetljivost na prouzrokovače plamenjače i trulež plodova.
Plodovi su srednje krupni do krupni (40−50 g), eliptičnog su oblike, tamno plave boje koju prekriva obilni pepeljak. Plodovi su atraktivnog izgleda, ukusni i dobrog kvaliteta. Mezokarp je žute boje, umereno čvrst, sočan i aromatičan. Koštica je srednje krupnoće (17 g) i potpuno se odvaja od mezokarpa. Plodovi sadrže u proseku 16,50% rastvorljivih suvih materija. Sadržaj ukupnih šećera je 11,70%, invertnih šećera 8,35%, saharoze 3,18% i 0,5% ukupnih kiselina. Plodovi su pogodni za svežu potrošnju i preradu.
Sorta Nada
Plodovi ove sorte u našim ekološkim uslovima sazrevaju sredinom avgusta.
Obzirom na kvalitet plodova i ostale karakteristike, očekuje se da će ova sorta u narednom periodu pronaći i zauzeti značajno mesto u sortimentu šljive u Srbiji.
Tošković Milan, dipl.inž. voćarstva i vinogradarstva
Šljiva je bila odlika voćarstva u Srbiji. Bolest šarka šljive je umnogome smanjila proizvodnju šljive, ali su nove sorte (najviše stenlej) donekle nadomestilo broj šljivika. Cena šljiva oscilira svake godine, prošle godine je cena za plodove bila niska i mnogi su plodove šljive spremili za pečenje rakije. Izlaz za gazdinstva je bilo sušenje šljive koja se izvozila u brojne zemlje sveta. Ove sezone i tu beležimo smanjenje količina. Pojavila se velika konkurencija iz Moldavije koja je ponudila plodove po nižoj ceni. Da li će se zaustaviti podizanje novih zasada? Verujemo da će vredni voćari nastaviti da gaje šljivu jer kada se gleda dugoročno ipak od gajenja šljive može da se zasnuje dobar porodični posao.
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
