Najnovije vesti
Početna » Voćarstvo » Stajnjak zasad trešnje svake četvrte godine

Stajnjak zasad trešnje svake četvrte godine

Stajnjak zasad trešnje – Đubrenje je jedna od osnovnih agrotehničkih mera u savremenoj proizvodnji trešnje. Đubrenje ima za cilj povećanje prinosa, poboljšanje kvaliteta plodova, kao i popravku fizičkih, hemijskih i bioloških osobina zemljišta. Đubrenje treba da omogući ravnotežu izmeću vegetativnog rasta i rodnosti. Efikasnost đubrenja zavisi od: osobine zemljišta, načina održavanja zemljišta, primene navodnjavanja, stanja zemljišta (temperature i vlažnost) u vreme izvođenja đubrenja kao i vrste podloge na kojoj je izvršeno kalemljenje trešnje. Od osobina zemljišta posebno su značajne bogatstvo (ukupna količina biogenih elemenata u zemljištu) i plodnost, pH vrednost, mehanički sastav kao i sadržaj organskih materija u zemljištu. Pristupačnost biogenih elemenata zavisi od pH vrednosti zemljišta.

Optimalna pH vrednost za gajenje trešnje kreće se od 5,5-7,5. Način održavanja zemljišta u zasadu utiče na efikasnost đubrenja. Tako na primer uklanjanjem korova poboljšava se usvajanje u površinskim slojevima zemljišta, dok navodnjavanje olakšava mobilnost elemenata i rast korena ka vlažnijim zonama zemljišta. Koren trešnje najbolje usvaja biogene elemente iz zemljišta na temperaturi između 7° i 21°C, dok usvajanje jona prestaje na temperaturi iznad 32°C, jer je tada aktivnost korena minimalna. Podloge značajno utiču na stanje ishranjenosti trešnje. U zavisnosti od starosti trešnje različite su i potrebe za đubrenjem.

trešnja voće trešnja izbor trešnja zelena rezidba

Mlada stabla imaju potrebu da zadovolje rast a to zahteva dobru snabdevenost azotom i fosforom. Količina azota treba da bude umerena i podešena prema bujnosti stabla. Ne smemo prilikom đubrenja zanemariti magnezijum i kalcijum zato što imaju veoma veliki uticaj na produktivnost voćke i kvalitet ploda. Količinu đubriva koju trebamo uneti određuje se prema utvrđenoj plodnosti zemljišta, iznošenju hranljivih elemenata vezanih za porast višegodišnjih delova biljke i formiranje listova kao i za porast i razvoj plodova. Za određivanje potrebne norme đubriva najčešće se koristi agrohemijska analiza zemljišta. Agrohemijska analiza zemljišta predstavlja kontrolu plodnosti i preporučuje se njeno izvodjene svake pete godine.

Stajnjak zasad trešnje 

Organska đubriva je poželjno unositi svake četvrte godine u zasadima trešnje, njima se vrši popravka plodnosti zemljišta, popravljaju se fizičke osobine zemljišta (vodni, vazdušni i toplotni režim) i pojačavaju se mikrobiološke aktivnosti u njemu, čime se poboljšavaju uslovi za razvoj korena i usvajanje hranljivih materija iz zemljišta. Od organskih đubriva najčešće se koristi stajnjak, a znatno manje treset, kompost i zelenišno đubrivo.

Stajnjak koji se koristi za đubrenje mora biti dobro zgoreo i dobrog kvaliteta. Dobro zgoreo stajnjak prosečno sadrži 0,5% N, 0,25% P2 O5 ; 0,6% K2 O; 0,18 % MgO; 20 mg/kg B i 90 mg/kg Zn. Uobičajna norma đubrenja je 20-30 t/ha. Stajnjakom je potrebno đubriti u jesen, ako se stajnjak rastura po celoj površini onda se on mora rasturiti u tankom sloju po površini parcele pa onda zaorati, ukoliko se stajnjak unosi samo oko voćke onda se mora površina obraditi ručno, kako bi se stajnjak uneo dublje u zemljište.

Što se tiče mineralnih đubriva koja je potrebno uneti u jesen to su najčešće složena kompleksna NPK đubriva, različitih kombinacija sadržaja hranljivih elemenata. Preporučuju se đubriva koja imaju najmanji sadržaj N, iz razloga što se N brzo rastvara i usled jesenjih i zimskih padavina ispira iz zemljišta, pa zbog toga je potrebno koristiti đubriva koja sadrže minimalne količine N ili ne sadrže N, tu spadaju đubriva formulacije 8:16:24; 6:12:24; 5:16:24; 0:10:30; 0:15:30 itd. Nakon unošenja mineralnih NPK đubriva obavezna je obrada zemljišta.

Suzana Jerkić

Dipl. inž. poljoprivrede  smer voćarstvo i vinogradarstvo

Stajnjak zasad trešnje

Pročitaj i ...

gljive čuvaju otpornost gljiva gljive protiv čuvaju mikoriza

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja.koren voćkeZa većinu gajenih vrsta to je dubina od 30-60 cm a za drvenaste biljke