Najnovije vesti
Početna » Voćarstvo » U zasadima višnje su žilogriz i šiljokrilac – oprez!

U zasadima višnje su žilogriz i šiljokrilac – oprez!

Toplija klima pogoduju štetočinama naročito u zasadima višanja gde se množe žilogriz i šiljokrilac. Preventiva je nužnost, ali i primena hemijskih sredstava je nužna i pre sadnje i tokom razvoja voćaka.

Žilogriz (Capnodis tenebrionis) i šiljokrilac (Perotis lugubris) – autor Lidija Vulović dip. inž zaštite bilja

Žilogriz i šiljokrilac su poznate štetočine mediteranskih krajeva. Sa klimatskim promenama masovno se pojavljuju i predstavljaju značajne štetočine u Srbiji skoro čitavu deceniju. Povoljni vremenski uslovi, izuzetno sušna i topla leta koja su sve prisutnija u našem području kao i prisustvo neobrađenih, zapuštenih zasada doprineli su njihovoj pojavi i daljem širenju. Stvorena su žarišta sa izuzetno visokom populacijom insekata, naročito u zasadima višanja.

Žilogriz i šiljokrilac su insekti iz reda tvrdokrilaca i to su štetočine koštičavih voćnih vrsta, pre svega višnje i trešnje, a potom i šljive, breskve, kajsije i badema. U našoj zemlji, najveće štete registrovane su u proizvodnji višanja. Štete pričinjavaju larve koje se hrane korenom. Napadnuta stabla u početku imaju sitnije listove i plodove, a grančice na vrhu stabla se suše. Kasnije dolazi do sušenja delova pa I čitavih stabala. Osušena stabla se lako vade iz zemlje jer su bez korenovog sistema.

U zasadima višnje žilogriz

Njihova najveća brojnost zapaža se u napuštenim zasadima.

U cilju suzbijanja ovih štetočina potrebno je primeniti sva raspoloživa sredstva. Najbolje rezultate daje kombinovanje preventivnih, mehaničkih, agrotehničkih i hemijskih mera borbe:

• Navodnjavanje i češća obrada zemljišta u periodu piljenja larvi doprinosi značajnom smanjenju njihove brojnosti

• Zaštita zemljišta i prizemnog dela stabla pvc folijom (maj-jul) u cilju sprečavanja polaganja jaja

• Uklanjanje i spaljivanje zaraženih stabala i tretiranje rupa nakon vađenja zemljišnim insekticidima

• Mehaničko sakupljanje odraslih jedinki i postavljanje lovnih klopki (posude svetlijih boja sa voćnim sokom) u cilju smanjenja populacije imaga

• Prilikom podizanja novih zasada tretiranje iskopanih jama zemljišnim insekticidima

• Prvih godina razvoja voćaka tretiranje zemljišta do 1m oko stabala insekticidima uz njihovu inkorporaciju u površinski sloj u periodu piljenja larvi

Pročitajte i: Trešnja višnja kako do odličnog kvaliteta

• Suzbijanje imaga insekticidima u toku dopunske ishrane, a pre polaganja jaja

• Zdrav sadni materijal

• Na iskrčenim površinama ne treba saditi koštičave voćne vrste najmanje 3 do 5 godina

• Suzbijanje imaga primenom hemijskih mera zaštite, nakon berbe višanja, insekticidima na bazi aktivne materije hlorpirifos: Pyrinex 48 SC, Kozma u koncentraciji 0,1–0,15% ili Radar 300 EC u koncentraciji 0,15–0,25%.

Pročitaj i ...

gljive čuvaju otpornost gljiva gljive protiv čuvaju mikoriza

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja.koren voćkeZa većinu gajenih vrsta to je dubina od 30-60 cm a za drvenaste biljke