Najnovije vesti
Početna » Voćarstvo » Korovi su nepoželjni u voćnjacima – uklonite ih!

Korovi su nepoželjni u voćnjacima – uklonite ih!

Sve je više voćnjaka, važno je obezbediti optimalne uslove za rast i razvoj voćaka – korovi su im neprijatelji. Korovi su jedan od faktora koji usporavaju rast i razvoj, donose staništa za bolesti u voćnjaku. Kako ih suzbiti?

Suzbijanje korova u voćnjacima – autor Olga Vidaković, dipl.ing PSSS Srbija

U voćnjacima važno mesto zauzima borba protiv korova. Korovi u voćarstvu nanose velike štete. Kada je zemljište bez korova voćkama je dostupno više hrane, vazdušni režim zemljišta je povoljniji, korovi troše velike količine vode i intenzivnom transpiracijom povećavaju vlažnost vazduha i stvaraju povoljne uslove za razvoj bolesti.

Korove delimo na :

  • zimsko-prolećne,
  • letnje i
  • jesenje korove.

Sastav korovske flore zavisi od agrotehničkih mera, uzgojnog oblika voćaka, razmaka redova, ishrane. U voćnjacima poseban problem su višegodišnji rizomski korovi, koji svojim podzemnim rizomima konkurišu korenovoj mreži voćaka.

Pročitajte i: Voćnjak – kako održavati zemljište u voćnjaku

Suzbijanje korova u voćnjaku može se sprovoditi agrotehničkim i hemijskim merama. Agrotehničke mere podrazumevaju obradu zemljišta između redova i unutar redova voćaka. Obradom zemljišta uništavaju se korovi u mladim zasadima starim do 4 godine, jer su oni osetljivi na herbicide. Zemljište se u mladim zasadima obrađuje između redova, u redu i upravno na pravac redova.

Herbicidi u voćnjacima starijim od 4 godine mogu se koristiti u toku jeseni, zime i proleća – pre kretanja vegetacije. Ovo su preventivna tretiranja. Za dobro delovanje herbicida potrebno je da zemljište bude obrađeno i usitnjeno, I sa dovoljno vlage. U tu svrhu na raspolaganju su nam sledeći herbicidi na bazi:

a.m.Dihlobenil – može se primenjivati u svim voćnim vrstama, primenjuje se kasno u jesen ili rano u proleće pre nicanja korova. Deluje na najveći broj otpornih korova: pirevina, zubača, sirak, muhar, palamida, gorušica i dr.

A.m. Napropamid – koristi se u zasadima starijim od jedne godine tretiranjem zemljišta u proleće, pre nicanja korova ili posle obrade. A.m.Oksifluorfen – koristi se u zasadima jabuke, kruške, breskve, šljive, kajsije, starosti do 4 godine, tretiranjem zemljišta u fazi mirovanja vegetacije – od novembra do početka marta meseca.

A.m. Dikvat – primeniti kada su korovi visine 10-15 cm, najkasnije 28 dana pre berbe. Brzo se apsorbuje listom i translocira.

A.m.Glifosat koristi se u jesen u dozi: 2-4 lit/ha za jednogodišnje korove, u dozi 4-8 lit/ ha za višegodišnje korove, u dozi 8-12 lit/ha za višegodišnje izuzetno otporne korove. Ne sme se koristiti u zasadima mlađim od 4 godine.

A.m. cikloksidim – koristi se jednokratno tretiranjem kada su korovi 20-30 cm visine i imaju 3-5 listova.

Za bolje prijanjanje uz list korova, kod primene kontaktnih herbicida, uz herbicid dodati okvašivač – pomoćno sredstvo koje omogućuje bolji raspored herbicida na listu, bolje prijanjanje i potpunije upijanje u list korova i to u nepovoljnim uslovima za delovanje herbicida (suša, niske temperature) ili kod korova koji imaju glatke listove i voštanu prevlaku.

Pročitaj i ...

gljive čuvaju otpornost gljiva gljive protiv čuvaju mikoriza

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja.koren voćkeZa većinu gajenih vrsta to je dubina od 30-60 cm a za drvenaste biljke