Sušenje mesa divljači, gljiva, voća na improvizovani način. Ako se nađete u neobičnoj situaciji, na neuslovnoj lokaciji, a želite da lekovito bilje, divlje voće, ulov ribe, meso divljači termički obradite ( osušite ) evo nekih predloga za Vas. Sušnica se može brzo improvizovati od sanduka ili bureta, kojima su izbijena oba dna i koji su stavljeni na jamu iskopanu u zemlji i spojenu pokrivenim kanalom sa ložištem.
Sa unutrašnje strane sanduka (bureta) zakuca se nekoliko letvica jedna iznad druge, koje služe kao ležište za vešalice ili lese postavljene u nekoliko spratova. Sanduk (bure) ima poklopac da bi se od kiše zaštitio materijal koji se suši. Na kamenitom terenu jama na koju se stavlja sanduk i kanal mogu da se naprave od kamenja i zemlje.
Ove sušnice služe za sušenje mesa, ribe, gljiva i bilja. Pri sušenju gljiva i bilja treba voditi računa o tome da bude što manje dima. Ovo se postiže upotrebom suvog ogreva, pravilnim loženjem i dovoljnom dužinom kanala čiji zidovi inače upijaju izvesnu količinu dima.
Sušnica prenosna, na sklapanje
Pravi se od lima. Ima 4 stranice međusobno spojene šarkama, tako da se može sklopiti prilikom prenošenja. Prednja stranica služi kao vrata, koja se otvaraju kad se u sušnicu stavljaju ili iz nje vade lese.
Na dvema bočnim stranicama naprave se od lima ili ugaonog gvožđa ležišta na kojima stoje lese. Bočne strane pri dnu i u gornjem delu treba da imaju otvore, koji omogućuju strujanje vazduha. Sušnica se stavlja na limenu ploču, koja je veća od njene osnove i stoji na ložištu improvizovanom od kamenja ili ukopavanjem u zemlju. Kao zaštita od kiše služi poklopac od lima, koji se postavi tako da stoji pod nagibom. Temperatura vazduha, kojim se suši, i brzina njegovog strujanja mogu se regulisati jačinom vatre, podizanjem i spuštanjem poklopca ili većim i manjim pokrivanjem donje limene ploče, preko koje se vazduh greje pomoću pokretne ploče od azbesta ili nekog drugog materijala koji je slab toplonoša.
Pokretna sušnica može da se improvizuje i od LIMENE buradi.
Lese se izrađuju od mrežaste žice stavljene u ramove od lima.
Materijal se suši strujom toplog vazduha. Ako se želi da se suši dimom, sušnica se ne stavlja na limenu ploču, koja stoji na ložištu, već direktno na ložište, a još je bolje da se stavi na jamu spojenu kanalom sa ložištem, kao što je to slučaj kod improvizovane sušnice.
Ovom sušnicom može se sušiti: meso u sitnim komadima, voćni plodovi, gljive, korenje, krtole i drugi delovi jestivog bilja. Temperatura vazduha i brzina njegovog strujanja zavise od prirode materijala koji se suši. Orijentaciono, treba da se kreće oko 60°C. Materijal za sušenje stavlja se u tankom sloju na lese (žičane uloške), s tim da se lese sa novim materijalom stavljaju prvo gore, pa po meri sušenja povremeno spuštaju na sledeća donja ležišta, tako da pri kraju sušenja stoje na najnižem ležištu. Tako se obezbeđuje ravnomernije i kvalitetnije sušenje, jer se artikli postepeno izlažu sve višoj toploti (u donjem delu sušnice je viša temperatura vazduha nego u gornjem).
PROVERITE KOJE SU MATERIJE BILE U BURADIMA ( DA LI SU ZDRAVSTVENO BEZBEDNE )
Izvori:
SAM, oktobar, Vjesnik, Zagreb, 1991.
Joksimović,J.,Joksimović,Zorica:Kvalitet i prerada mesa u domaćinstvu,Nolit,Beograd,1983.
Vračarić,B., i sar.: Ishrana u prirodi, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd, 1990.
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
