Kruška kao gajena vrsta privlači sve veću pažnju. Tražnja za tim voćem i proizvodima od njega je sve veća. Da ne spominjemo rakiju od kruške koja slovi kao šampion među rakijama. Ovo je jedno istraživanje od pre 10 godina koje Vam može pomoći u odluci da li da gajite kruške. Primer kako treba doneti odluku o gajenju kruške na savremen, ekonomski isplativ način.
Pošto imamo dosta mladih zasada pod kruškom sorte Vilijamove, stručna služba PSSS Leskovac je 2010 i 2011. god. uzela sebi u zadatak da zelenu rezidbu afirmiše baš u ovim mladim zasadima. Domaćinstvo Jovanović Bore iz Brze pored Vučja je odabrano kao napredno gazdinstvo od 2008. godine. Na moju sugestiju u jesen 2008. godine isti je na dva lokaliteta podigao 1 ha kruške sa sortom Vilijamovom i oprašivačima Abata Fetel i Boskovom bočicom.
Kruška voće koje donosi dobit, tražnja raste
Rastojanje sadnje je 4 x1,5 m, ukupno 1.600 stabala.
U prvoj godini sadnice su skraćene na visini od 70 cm i puštena slobodno da rastu.
U drugoj godini smo već primenili zelenu rezidbu i to u kontinuitetu od 25. maja sa palmetisanjem sve do kraja juna i početkom jula sa završetkom intezivnog prirasta. Sistem uzgoja je modifikovan vretenast žbun sa dosta položenim granama i sa većim razvojem grana koje rastu u redu. U drugoj godini rezidba je svedena na minimum, skidane su samo grane u pazuhama skeletnih grana i jako bujne koje su rasle paralelno sa vodiljom sve drugo je savijano u kosi ili horizontalni položaj.
U trećoj godini proizvođač je namestio sistem kap po kap na jednoj parceli od ½ ha. Sprovodna polutvrda creva je postavio na otegnutoj žici u visini prvih skeletnih grana, tako da u toku navodnjavanja nije bilo stresnih pojava zbog hladne podzemne vode koja se koristila. Rezidba se svela na začišćavanju ili prevođenju vrhova skeletnih grana i skidanju jačih nepotrebnih letorasta. Zaštita je bila primerna, bez pojave bolesti kao i uspešnog suzbijanja Kruškine buve, sve po programu zaštite našeg zaštitara. Zimska rezidba se svela samo na ispravku nekih malih propusta koji su se provukli u toku vegetacije. U toku ove godine koju je karakterisala suša u toku letnjih meseci, bilo je šest navodnjavanja.
Sve ove radnje su rezultirale prinosom od 9 t po 1 ha i to u 3. godini gajenja, sa preko 80% plodova I klase. Da je proizvođač imao uslova da i drugu polovinu voćnjaka navodnjava, prinosi bi bili oko 12 t po ha.
Sve ovo pokazuje da, ako se u krušci primene sve agrotehničke mere, sa ovom rezidbom možemo postići visoke standarde u proizvodnji kako u prinosima tako i u kvalitetu.
PSSS Leskovac
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
