Najnovije vesti
Početna » Voćarstvo » Visoki prinosi dunje – koliko đubriva

Visoki prinosi dunje – koliko đubriva

Visoki prinosi dunje – koliko đubriva je potrebno za to. Savetuje Vas Ljiljana Gvozdić dipl. inženjer poljoprivrede, PSSS Srbija.

Za uspešno gajenje dunje, dobijanje visokog prinosa, odličnog kvaliteta ploda, veoma važna agro-tehnička mera je đubrenje. U mladim zasadima hranivo ubrzava porast stabala i početak rađanja, a u starijim utiče na realizovanu proizvodnju. Iz tih razloga dunje treba đubriti redovno, svake godine odgovarajućim mineralnim i organskim đubrivima, iz kojih one treba da zadovolje svoje potrebe za hranljivim elementima.

Najvažniji elementi koji se dodaju u vidu đubriva su: azot, fosfor, kalijum, kalcijum i magnezijum. Međutim pored ovih elemenata dunja u veoma malim količinama koristi i gvožđe, mangan, cink, bor, molibden i dr. Navedenim hranljivim elementima dunje se obezbeđuju pravilnim đubrenjem stajnjakom i mineralnim đubrivima. Najbolje je da se agrohemijskom analizom ispita zemljište pa da se onda proizvođač služi preporukom, izborom hraniva za određeni vremenski period, u preporučenim normama.

U suprotnom đubrenje će ići orijentaciono, na osnovu vidljivih pokazatelja, u prosečnim normama za određeno vreme.

Visoki prinosi dunje – koliko đubriva je potrebno za to

Dunje u različito vreme svog uzrasta koriste različite količine hranljivih materija. U toku intenzivnog porasta, prvih 4-5 godina nakon sadnje, zbog porasta nadzemnih i podzemnih organa najpotrebniji je azot, zato što on učestvuje kao komponenta belančevina u izgradnji svih tkiva i organa dunje. Fosfor i kalijum su nešto manje potrebni, ali su ipak neophodni u određenoj srazmeri, jer i oni učestvuju u stvaranju tkiva i u odrvenjavanju mladara.

U periodu rodnosti dunje azot je i dalje potreban u velikim količinama, jer učestvuje u izgradnji cvetnih pupoljaka, zatim cvetova i plodova, kao i lišća i mladara. Fosfor je potreban za izgradnju plodova, lišća, stabla i korena, ali u znatno manjim količinama od azota i od kalijuma. Takođe, i potrebe za kalcijumom su u ovom period velike.

U periodu starosti dunje azot je takođe uz odgovarajuće druge mere, npr. rezidbu, neophodan prvenstveno za pospešivanje letorasta i za razviće krupnijeg i brojnijeg lišća. Fosfor i kalijum su isto tako potrebni, ali u nešto manjim količinama. Zavisno od porasta, razmaka sadnje, stepena produktivnosti, načina održavanja zemljišta, navodnjavanja i dr.

Potrebe dunje za pojedinim hranljivim elementima su različite. Mlada stabla do pete godine života, đubre se pojedinačno sa po 0,2-0,5 kg KAN-a, 0,5-1,2 kg kompleksnog NPK đubriva odnosa 10:12:26 ili sl.  po stablu zavisno od starosti i razvoja.

U rodnim zasadima korenov sistem dunje se prostire po celoj površini zemljišta, pa se samim tim đubri cela površina zemljišta koju zauzimaju stabla dunje. U ovom periodu đubrenje ide sa znatno većim količinama đubriva, zato što je iznošenje elemenata znatno veće, i za po nekoliko puta. Za osnovno đubrenje ide oko 400-600 kg mineralnog kompleksnog NPK đubriva formulacije 10:12:24 ili sl. Izabrana norma i količina unošenja hraniva zavisiće od starosti, iscrpljenosti, gustine sadnje i dr. Odmah nakon rasturanja ovog hraniva ide zaoravanje i njegovo unošenje u zemljište na dubini od oko 10-14 cm.

Svake treće godine zajedno sa mineralnim đubrivima dodati zgoreo goveđi stajnjak, oko 30 t/ha, a moguće je i zasejati biljke za zelenišno đubrenje, koje se zaoravaju u aprilu (drugoj polovini) iduće godine.

Ukoliko se iz bilo kojih razloga osnovno đubrenje nije odradilo u jesen uz odgovarajuće vremenske uslove može se rasturiti u kalendarski ranom zimskom periodu do sredine januara.

S proleća rano u zasadu dunje po hektaru dodati 200-400 kg KAN-a, pa odmah isfrezirati. Kasnije početkom maja meseca, ako se primete nedostaci azota, odraditi dopunu prihrane, pa zemljište plitko obraditi. Kasnije leti (juna-jula) prihrane mogu ići kombinacijom makro i mikroelemenata folijarno preko lista i to sa potrebnim brojem ponavljanja naspram nedostataka nekih hranljivih elemenata.

Ljiljana Gvozdić dipl.inž.polj.

Visoki prinosi dunje

Pročitaj i ...

gljive čuvaju otpornost gljiva gljive protiv čuvaju mikoriza

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja.koren voćkeZa većinu gajenih vrsta to je dubina od 30-60 cm a za drvenaste biljke