Najnovije vesti
Početna » Voćarstvo » Rezidba voća – analiza rodnih pupoljaka za svaku sortu

Rezidba voća – analiza rodnih pupoljaka za svaku sortu

Rezidba voća – analiza rodnih pupoljaka. Voćnjaci iscrpljeni rodom, sa prevremeno izgubljenom lisnom površinom i nesazrelim letorastima mogu stradati od mrazeva, makar se oni dogodili i tokom dubokog zimskog mirovanja, kada voćke najbolje podnose niske temperature.

Rezidba voća – analiza potencijalne rodnosti pupoljaka izvodi se pre rezidbe, u cilju određivanja njenog intenziteta, zatim radi procene izmrzlosti pupoljaka, radi procene prinosa i s tim u vezi planiranja izvođenja proređivanja plodova, kao i definisanja potrebnih sredstava za rezače, nabavku pesticida, ambalaže i skladišnog prostora, itd.

Biološka kontrola rodnosti trebala bi da bude osnovni preduslov za sortnu rezidbu i planiranje prinosa, čak i kod sorti koje su sklone alternativnoj rodnosti, s obzirom na to da je u voćnjacima česta pojava dardova ili rodnih pupoljaka koji su na oko potencijalno rodni a u proleće ne daju cvetove, ili ne daju normalno razvijene cvetove sposobne za oplodnju. Do ove pojave dolazi zbog njihove izmrzlosti ili usled nekompletiranja/nepravilnosti u procesima diferenciranja cvetnih elemenata u pupoljku.

Broj pupoljaka sa diferenciranim cvetnim začecima treba analizirati za svaku sortu i svaki tip rodne grančice. Uzorci (200-300 pupoljaka/parceli) se uzimaju sa stabala raspoređenih dijagonalno ili na različitim ali reprezentativnim mestima po voćnjaku, zatim iz različitih delova krune, za svaku sortu na različitim podlogama, tablama i godinama sadnje. Žiletom se na pupoljcima prave uzdužni preseci pupoljaka i tu se putem binokulara ili lupe uočavaju diferencirani cvetni začeci.

Rezidba voća – analiza rodnih pupoljaka za svaku sortu

Na osnovu broja pupoljaka sa zdravim i potpuno diferenciranim cvetnim začecima, izračunava se njihov udeo u masi uzorka i time procentualno definiše potencijalna rodnost zasada. Na osnovu analize potencijalne rodnosti pupoljaka određuje se intenzitet rezidbe na sledeći način:

  • U zasadima sa velikom potencijalnom rodnošću (50-70 %) i brojnim rodnim pupoljcima u kruni, a pri normalnom vegetativnom porastu, potrebno je izvršiti oštru rezidbu, pri ćemu se odstranjuju sve izrođene grane i značajno se smanjuje broj rodnih pupoljaka na mladom i starijem rodnom drvetu;
  • Ako je broj pupoljaka sa obrazovanim cvetnim začecima umeren (30-40%), treba skraćivati ili samo prorediti trogodišnje i starije rodne grančice;
  • Ako je rodnih pupoljaka manje, neophodno je sačuvati što više rodnih grančica tj. primeniti slabu (blagu) rezidbu. Kod stabala sa potencijalnom rodnošću manjom od 20% ostavljaju se svi rodni pupoljci ali i izrođene grane. Ova rezidba primenjuje se i za voćke koje imaju zadovoljavajući broj rodnih pupoljaka s diferenciranim cvetnim začecima, ali je njihov broj u kruni mali;

Ako su oba faktora visoka a porast mali, neophodna je oštra rezidba da bi voćke ojačale;

Kod osetljivih vrsta voćaka, kao i u lokalitetima gde postoji opasnost od pojave mrazeva do početka vegetacije, ostavlja se 5-10 % više letorasta na stablu kao rezervni rodni potencijal u slučaju naknadnog izmrzavanja rodnih pupoljaka.

Mr Dejan Marinković

 

Pročitaj i ...

gljive čuvaju otpornost gljiva gljive protiv čuvaju mikoriza

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja.koren voćkeZa većinu gajenih vrsta to je dubina od 30-60 cm a za drvenaste biljke