Najnovije vesti
Početna » Agroekonomija » Junadi za izvoz ima, nova tržišta su uslov napretka

Junadi za izvoz ima, nova tržišta su uslov napretka

Završen je i treći krug (pakla) za uzgajivače, junadi za izvoz ima, ali “obećana” tržišta su zakazala. Turska je bila spas 2019. godine, ali 2020. nije ni u planovima.

Treći krug razmene junadi za kukuruz je završen i više od 2.900 junadi je razmenjeno za kukuruz po šemi – 1 kilogram “žive vage” za 16,90 kilograma kukuruza. Ko je uspeo da dobije kukuruz iz silosa bez troškova nametnutih od skladištara imao je i zaradu. Neki od vlasnika silosa su zahtevali 2% od ukupne količine kukuruza za “troškove” samo njima znane, kao da nisu plaćeni za uslugu skladištenja od države ali …

Uzgajivači su ostvarili prodajom kukuruza od 17 dinara i zaradu i dostigli cenu za kilogram juneta 2 – 2,10 evra za kilogram. Klaničari su došli do robe koja ima prođu na tržištu jer mi nemamo junadi ni za sopstvene potrebe za junećim mesom.

Kako dalje? Koliko je uzgajivača nastavilo da tovi 5 – 10 junadi za zimu i nada se boljoj ceni? Da li sa tolikim brojem junadi ostvaruju zaradu – pre će ostati na “nuli” ili u gubitku. Ne zaboravite da su otkupljivači plaćali i samo 1,60 – 1,80 evra za kilogram!

Junadi za izvoz ima

Koja tržišta su potencijalno moguća za izvoz, uz zaradu svih u lancu – od proizvođača do izvoznika? Zemlje Bliskog istoka, arapskog poluostrva.

Kina je “obećana” zemlja za junetinu – tako se govorilo 2018. godine, ali… Konkurencija iz Brazila, Urugvaja, Australije je preteška za naše uzgajivače. Uvoz junećeg mesa u Kinu je 2019. godine nadmašio milion tona i plaćen 4,9 milijardi US dolara. Veleprodajne cene su više od 9 US dolara za kilogram. Na kineskom tržištu su se pojavili 2019. godine i “manji” proizvođači iz Ukrajine, Kazahstana (sa po 700 tona), Letonije, Mađarske (sa 350 tona) – niko ne čeka da se mi pojavimo.

Da li država ima strategiju razvoja uzgajanja tova goveda? Premije postoje ali rezultati su nezadovoljavajući. Toliki novac za podsticaje, a klaničari kolo vode? Neko mora da se konstantno bavi izvoznim aktivnostima, da posmatra konkurenciju i svetsko tržište, predviđa i reaguje na vreme. Rasni sastav junadi za uzgoj i izvoz je neadekvatan. Rasa Holštajn nije dala rezultate kvaliteta mesa koje odgovara zahtevu tržišta, a jedna trećina u razmeni je bila baš ona. Pitanje za Ministarstvo poljoprivrede i Institute – kao poboljšati rasni sastav i obezbediti više grla simentalske i angus rase kao i šarolea?

Važno je reći da i stajsko đubrivo koje ostaje nakon tova ima veliki značaj za održavanje kvaliteta poljoprivrednog zemljišta u Srbiji. Zalivni sistemi će doneti vodu na polja, ali kvalitet vode i gajenje kultura bez dodavanja organskog đubriva u zemljište dovešće do dalje degradacije tla. Da li ćemo imati šta gajiti u zemljištu koje ima humusa ispod minimuma za dobar rod i sve češćim sušnim godinama?

Petar Jovičić

Pročitaj i ...

izbor jaja proteini nosivost jaja tretman jaja

PROTEINI nosivost koka nosilja, energija

PROTEINI  nosivost koka nosilja. Potrebe kokoši nosilja u pojedinim hranljivim materijama u zavisnosti od životnog …