Štrajkovi u Francuskoj, protesti poljoprivrednika u Ukrajini, prodaja prestaje na berzama. Vreme je za sumiranje rezultata za 2019. godinu – farmeri su svoje kazali protestima u Francuskoj, Nemačkoj, Holandiji… Sledeća godina je godina raspleta?
Svetska proizvodnje pšenice u sezoni 2019/20. se očekuje na 762 miliona tona, što je za 6 miliona tona više od očekivanje potrošnje u istom periodu. Prelazne zalihe (godina/godinu) su na visokih 271 milion tona, više nego što je ekonomski racionalno (za 6 miliona tona više nego sezonu pre).
Za kukuruz predviđanja su nešto drugačija – proizvodnja u sezoni 2019/20. se predviđa na 1.103 miliona tona što je manje od očekivane potrošnje koja će biti na nivou od 1.142 miliona tona. Ipak prelazne zalihe su na visokih 279 miliona tona.
Soja će zabeležiti pad proizvodnje u odnosu na sezonu 2018/19. na 341 miliona tona. Očekuje se potrošnja na 359 miliona tona (rast potrošnje u Kini) tako da će prelazne zalihe biti samo 35 miliona tona (prelazne zalihe su bile 53 miliona tona prošle sezone). To se može promeniti samo velikom setvom soje u SAD-u na proleće.
Evropsko tržište
Petak je, dan kada berza nema velikih promena. Dobra vest za izvoznike pšenice iz EU je da Maroko ukida uvozne takse od 35% i to će trajati do 20. aprila 2020. godine. Tako se može nastaviti dobar trend izvoza pšenice i u novoj godini.
Nemačka – Cene veterinarskih usluga će porasti u 2020-oj godini. Ni nemačkim poljoprivrednicima ne “cvetaju ruže”. Osnovna usluga je u iznosu od 50 eura. Naknada za put je 3,50 eura po kilometru, najmanje 13 eura. Intervencije van uobičajenog radnog vremena su skuplje dva do četiri puta.
| Decembar 2019. | Terminske cene |
| pšenica 184,00 evra/t | dec. 2019. 187,25 evra/t |
| durum 245,00 evra/t | / |
| ječam 161,00 evra/t | / |
| pivar. ječam 162,00 evra/t | / |
| kukuruz 165,00 evra/t | jan. 2020. 162,50 evra/t |
| uljana repica 411,00 evra/t | febru. 2020. 409,00 evra/t |
| suncokret 355,00 evra/t |
Prodaja prestaje
Američko tržište
Soja u zrnu beleži mali rast cena, praznici će zaustaviti trgovinu na par dana, ali optimizam trgovaca raste – Kina će kupovati više soje u 2020-oj godini. Pšenica je dobila podsticaj u trgovanju i to je donelo više cene.
Stiže i poslednja tranša pomoći farmerima od 3,6 milijardi US dolara zbog štete koju trpe usled trgovinskog rata sa Kinom. To je deo od ukupno 14,5 milijardi US dolara koje je Vlada isplatila ove godine farmerima kao pomoć. Za sledeće dve godine Kina će se obavezati trgovinskim ugovorom na kupovinu poljoproizvoda u vrednosti od 32 milijarde US dolara. Dobar znak za farmere? Prolećna setva je na pragu.
Konoplja se gaji na sve više hektara. To zahteva i nove sredstva zaštite od korova, insekata, gljivica – Agencija EPA je odobrila nove materije za zaštitu, (9 bio-pesticida i jedan klasični). Proizvodnja konoplje je izgleda postala realan izbor za veliki broj farmera jer cene soje, kukuruza nisu više tako atraktivne. Država se aktivno uključila u njihov izbor datim odobrenjima za izgradnju pogona za preradu i odobrenjima za prodaju na tržištu. Očekuju se i sredstva za podsticanje proizvodnje.
| pšenica mart 2020. | 5,5400 $/bušel (cca 27,216 kg) |
| kukuruz mart 2020. | 3,8975 $/bušel (cca 25,416 kg) |
| soja zrno jan. 2020. | 9,3950 $/bušel (cca 27,216 kg) |
| soja sačma jan. 2020. | 299,30 $/kratka tona (907,18 kg) |
Argentina – Odluka da se povećaju izvozni porezi za soju, pšenicu i kukuruz je zabrinula farmere i trgovce. Zahtevaju od Vlade da proizvođači koji imaju farme daleko od izvoznih luka imaju beneficije zbog velikih transportnih troškova, koji učestvuju u visokom procentu u ceni koštanja poljokultura.
Crnomorski region
Trenutne temperature sprečavaju pšenicu da padne u “zimski san”. To može doprineti potencijalu za bogat rod sledećeg leta, ali i opasnost je da naglo zahlađenje pšenica dočeka nespremna i mraz ošteti biljke.
Ukrajina – Protesti poljoprivrednika zbog odluke Vlade o prodaji zemljišta strancima neće dati velike rezultate. Njive kojima Ukrajina raspolaže su veliki mamac za korporacije zbog svoje plodnosti. Desetine hiljada vlasnika zemljišta se ne bave poljoprivredom i iznajmljuju zemljište za 50 – 200 US dolara po hektaru. Neke strane firme imaju i 15.000 ugovora sa vlasnicima njiva da obrađuje njihovih ukupno 25.000 hektara! Suviše papira i birokratije i kupovina bi omogućila napredak poljoprivrede. Domaćini strahuju da bi prodajom zemlje po niskim cenama postali “moderni robovi” na svojoj bivšoj zemlji.
27. decembar 2019. godine
Petar Jovičić
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
