Najnovije vesti
Početna » Voćarstvo » Agroekološki uslovi za uspešan uzgoj dunje

Agroekološki uslovi za uspešan uzgoj dunje

dunja trijumf

Agroekološki uslovi za uzgoj dunje – Dunja je u strukturi našeg voćarstva zastupljena sa svega 0,8 posto i to s prosečnim prinosom po stablu od 7 do 15 kg, što ukazuje na činjenicu da se kod nas radi o ekstenzivnom uzgoju dunje. Kod nas su retki plantažni zasadi dunje na većim površinama.

Poreklo i raširenost dunje

Dunja kao voćna vrsta se u mnogim zemljama sveta gaji od davnina. Poznata je još od pre 4000 godina. Poreklom je sa Kavkaza, odakle se prvo širila na istok a zatim i na jug u Malu Aziju pa iz nje i u drevnu Grčku. Latinski naziv roda dunje Cydonia, potiče od mesta Cydon na Kritu gdje se uzgaja od vajkada.

Na raširenost dunje utiču i njene biološke osobine. U našim krajevima cveta kasno – od kraja aprila do sredine maja, pa tako izbegava pozne prolećne mrazeve. S druge strane i sazreva dosta kasno (160 – 170, čak i 180 dana od faze punog cvetanja) pa je njeno gajenje vezano za krajeve u kojima su duge, tople jeseni. Slično je i kada se radi o nadmorskoj visini: dunju NE bi trebalo gajiti u intenzivnim zasadima na visini većoj od 700 metara.

Agroekološki uslovi za uzgoj dunje  

Plodonošenje

Drvo dunje živi obično od 30 do 40 godina a pojedina usamljena stabla mogu živeti i do 70 godina. Prvi rod daje u 2. godini; Prvi značajniji prinos počevši od 4. godine; Obilniji rod se dobija od 5 – 6. godine; Maksimalan oko 10. godine uzgoja.

Prinos po stablu se kreće od 10 do 60 kg u plantažnim nasadima, a pojedinačna stabla daju 100 pa i do 400 kg plodova.

Ekološki uslovi

Za uspešnu komercijalnu proizvodnju dunje vrlo je značajno da se izvrši dobar izbor lokacije. To znači da bi trebalo da se pre podizanja dunjika, pogotovo na većim površinama, ustanovi postoje li uslovi za njeno gajenje. To su klimatski uslovi, zemljišni uslovi i orografija terena.

Svetlost

Dunja je heliofilna (svetloljubiva) voćka, pa joj najviše odgovaraju dobro osvetljena mesta. Ukoliko su stabla dunje zasenjena, ona slabo rađaju, u pregusto sklopu rađaju samo po periferiji krune. Plodovi u seni ne dobijaju sortno karakterističnu aromu i znatno su zeleniji i maljaviji od normalno osunčanih plodova. Svetlost kao faktor uspešne proizvodnje kod nas ne predstavlja nikakvo ograničenje.

Toplota

Ograničavajući faktor širenja dunje je upravo toplota. Dunja dobro raste u uslovima vinogradarskih zona, dok u hladnijim zonama i na većim nadmorskim visinama često strada plod pa i drvo. Drvo dunje izmrzava oko – 27° C, dok dio rodnih pupoljaka i starijih grana izmrzava već na – 23° C. Severna dunja, koju je stvorio Mičurin, izdrži i do -35° C a da ne dođe do bilo kakvih promena tj. oštećenja. Izmrzavanje korena dunje javlja se na temperature od -1 ° C.

Oštećenja cveta dunje nastaju već na -1° C u fazi otvorenih kruničnih listića, dok ako nisu otvoreni oštećenja će nastati oko -1,5° C. Plodovi dunje, ukoliko budu izloženi delovanju ranih jesenjih mrazeva počinju izmrzavaju na -2,2° C dok se npr. plodovi jabuke smrzavaju na -1,97° C a kruške na -1,8° C.

Agroekološki uslovi – Voda i vlažnost

Količina vode u pojedinim organima dunje se kreće do 85%, pa se zato bez dovoljno vode u zemlji i vazduhu ona se ne može uspešno gajiti. Ipak, dunja razmerno dobro podnosi sušne periode. U ekstremnim slučajevima savija listove u trubicu radi smanjenja transpiracije. Za normalan rast i uspešno gajenje dunje, u literaturi se navodi da je potrebno da padne godišnje 750 do 990 mm vode s dobrim rasporedom nedeljna vegetacije.

Međutim u praksi se pokazalo da se dunja vrlo uspešno gaji I u voćarsko-vinogradarskim krajevima gdje najčešće ne padne više od 600 mm vode godišnje. Ipak ona daje znatno bolje rezultate u uslovima navodnjavanja pa optimalnu vlažnost zemljišta treba održavati tokom cele godine, a posebno u avgustu i septembru kada je prirast plodova najintenzivniji.

Vetar

dunja kraljica kada brati dunju dunja novi zasadi prihrana dunje

Vetar u intenzivnim zasadima dunje nanosi velike štete. Ako duva posle jačih kiša može da izazove naginjanje stabala. On može uticati i na odvaljivanje pojedinih skeletnih grana ili krune dunje. Pored toga, vetar utiče i na isparavanje vode iz tla, intenzitet transpiracije, na oprašivanje voćaka a pred berbu može izazvati značajno opadanje plodova dunje. Zbog toga je na vetrovitim položajima poželjno podizati zaštitne pojaseve.

Zemljište

Najpogodnija zemljišta za dunju su ona koja su umereno vlažna, propusna i bogata hranjivim materijama. Teška i vlažna zemljišta, kao i jako suva i peskovita i karbonatna su nepogodna za gajenje dunje. Na jako karbonatnom zemljištu dunja je ugrožena hlorozom. Stabla dunje vrlo povoljno reaguju na đubrenje stajnjakom pa je kao i kod drugih voćnih vrsta poželjno da sadržaj humusa bude što viši, makar 2-3%.

Praksa je međutim pokazala da ima vrlo uspešnih zasada koji su podignuti na zemljištu sa svega 1% do 1,5% pa čak i manje humusa. Debljina oraničnog sloja za dunju treba biti najmanje 50 – 60 cm, da bi se dunja normalno razvijala.

Mimica Kostić-Đorđević        dipl.inž. PSSS Pirot

Agroekološki uslovi za uzgoj dunje  

Pročitaj i ...

kalem vosak rutava buba voćnjak oprašivanje cvetni pupoljci zaštita bakteriozna alternativna rodnost za rezidbu jabuka rezidba voća pepelnica jabuke urea u jesen

Rutava buba je velika opasnost za voćnjake

Rutava buba je poslednjih godina sve značajnija opasnost za voćnjake, plantažne zasade jabuke i kruške, kao i uljane repice.