Najnovije vesti
Početna » Voćarstvo » Borovnica posle berbe traži đubrenje i negu

Borovnica posle berbe traži đubrenje i negu

Nova uzdanica naših voćara, borovnica, je posađena na više od 1.250 hektara, međutim borovnica posle berbe traži dalju negu. Potrebno je dodati đubriva za sledeću sezonu, da nam berba bude ponovo bogata.

Borovnica – djubrenje zasada Mirjana Ostojić, dipl. inž.

Borovnica nema velike potrebe za fosforom, orijentaciona godišnja norma iznosi 30 do 60 kg/ha P2O5. Orijentaciona godišnja norma kalijuma je 80 do 140 kg/ha K2O u obliku kalijum sulfata ili kalijum nitrata ukoliko je zemljište bogato organskim materijama, a vrlo kisele reakcije. Izbegavati unošenje kalijum-hlorida jer je borovnica osetljiva na hlor. Magnezijum je takođe neophodan i pri njegovom nedostatku borovnica reaguje pojavom žutila na lišću. Orijentaciona doza MgO je 60 do 120 kg/ha godišnje. Koristiti ga u obliku magnezijumsulfata, koje je fiziološki kiselo đubrivo.

Za postizanje visokih i redovnih prinosa potrebno je đubrenje organskim i mineralnim đubrivima. Svake treće godine treba koristiti stajnjak u količini od 30 t/ha. Veoma dobra je kombinacija zgorelog goveđeg stajnjaka i treseta. Đubrenje borovnice se obavlja jednokratno u proleće pred kretanje vegetacije – koristiti kompleksna đubriva – NPK 8:16:24, 7:14:21, 5:10:22, 8:12:26 + MgO ili sl. u količini 200 – 500 kg/ha.

Više o gajenju borovnice na bankovima.

Azotna đubriva se ne smeju dodavati posle sredine jula. U zasadima u kojima je izvršeno malčiranje strugotinom potrebno je uvećati količinu đubriva, odnosno dodati 250-300 kg/ha amonijum-sulfata godišnje. U zasadima koji slabije napreduju, đubrenje NPK đubrivima treba obaviti po završetku vegetacije, krajem novembra ili početkom decembra pre snega, kako bi se blagovremeno rastopila i došla u zonu korenovog sistema. U takvim zasadima i prihranjivanje je potrebno obaviti nešto ranije – prihranjivanje izvoditi početkom marta i krajem maja. Sa primenom azotnih đubriva je potrebno biti oprezan jer visok nivo azota može dovesti do propadanja biljke, kasnijeg sazrevanja plodova i njihove slabije trajnosti, kao i smanjenja otpornosti na izmrzavanje izdanaka.

Borovnica posle berbe

Kada je pH zemljišta iznad 5,0 za ishranu borovnice potrebno je koristiti isključivo amonijum sulfat. Prilikom aplikacije amonijum sulfata kao izvora N – isti će smanjiti pH vrednost zemljišta. (Biljkama borovnice bolje pogoduju amonijačne forme (NH4) azota. Kao izvor azota (N) za ishranu borovnice dominantno koristiti đubriva amonijum sulfat (21% N) i ureu (46% N).

Ukoliko je pH zemljišta iznad 5,0 – za ishranu borovnice koristiti isključivo amonijum sulfat, a ako je pH zemljišta ispod 5,0 – ureu. Ukoliko je pH vrednost zemljišta u optimalnom rasponu za uzgoj borovnice koristiti kombinovano ureu i amonijum sulfat u naizmeničnim aplikacijama. Urea je veoma dobro đubrivo za borovnicu koje se brzo konvertuje u amonijačnu formu N u zemljištu i biljke pozitivno reaguju na istu.) Za uspešan uzgoj borovnice pogodna su kisela zemljišta – pH u intervalu od 4,3 do 5,5 (idealna pH vrednost 4,3 do 4,8).

Pročitaj i ...

kalem vosak rutava buba voćnjak oprašivanje cvetni pupoljci zaštita bakteriozna alternativna rodnost za rezidbu jabuka rezidba voća pepelnica jabuke urea u jesen

Rutava buba je velika opasnost za voćnjake

Rutava buba je poslednjih godina sve značajnija opasnost za voćnjake, plantažne zasade jabuke i kruške, kao i uljane repice.