Najnovije vesti
Početna » Voćarstvo » Cvetni pupoljci uz pomoć agrotehničkih mera

Cvetni pupoljci uz pomoć agrotehničkih mera

Cvetni pupoljci – Na formiranje cvetnih pupoljaka može se uticati izvesnim agrotehničkim i pomotehničkim merama, kao što su:

  • Izbor podloge – na slabo bujnim podlogama ranije počinje i obilnije je formiranje cvetnih pupoljaka. Oni ulaze u period zimskog mirovanja sa jače diferenciranim začecima cveta, tako da su osetljiviji prema mrazu. Slabo bujne podloge imaju manje razvijen korenov sistem i apsorbuju manje azota a u nadzemnom delu se jače nagomilavaju organske materije.
  • Korišćenje posrednika za smanjenje bujnosti. Što je duži posrednik, manja je bujnost nadzemnog dela, a više se formiraju cvetni pupoljci (najmanja dužina posrednika je 15-20 cm).

Povijanje se vrši po završetku intenzivnog porasta mladara a to je obično u prvoj polovini jula meseca (time se favorizuje transformacija lisnih pupoljaka u cvetne).

  • Formiranje krune – treba obezbediti pravilan raspored grana radi dobre osvetljenosti svih delova krune i sprečavanja zasenjivanja. Svetlost je potrebna za diferenciranje cvetnih pupoljaka (prema američkim istraživanjima bez direktne svetlosti ne dolazi do formiranja začetaka cveta u pupoljcima).
  • Rezidba (redovna) – reguliše vegetativni porast i rodnost. Jača (kratka) rezidba i prekraćivanje grana podstiču bujnost (vegetativni potencijal) a slabija (duga) rezidba i proređivanje grana podstiču formiranje cvetnih pupoljaka i rodnost.
  • Djubrenje – bez dovoljnih količina azota uopšte ne dolazi do formiranja cveta u pupoljcima. Međutim, suvišne količine azota nepovoljno deluju na diferenciranje cvetnih pupoljaka, jer favorizuju bujnost a raspoloživi ugljeni hidrati se troše za rastenje mladara. Dovoljne količine fosfora i kalijuma povoljno utiču na formiranje cvetnih pupoljaka.
  • Zaštita od bolesti i štetočina – sprečavanje oštećenja lišća i očuvanje asimilacione površine značajno je za obezbeđenje potrebne količine ugljenih hidrata za formiranje cvetnih pupoljaka.

Cvetni pupoljci – pomoć agrotehničkih mera

kajsija buda kajsija mrazevi

Povijanje i savijanje grana

Ono se vrši po završetku intenzivnog porasta mladara a to je obično u prvoj polovini jula meseca (time se favorizuje transformacija lisnih pupoljaka u cvetne). Povećanjem ugla grane slabi sila polariteta (apikalne dominacije) a povećava se dejstvo sile gravitacije. Menja se cirkulacija hranljivih materija i fitohormona. Hranljive materije se kreću ascedentno i teže da zauzmu vršni položaj, čime se na grani koja ima vertikalan položaj najjače razvijaju mladari iz vršnih pupoljaka. Takođe je pri vrhu grane veća koncentracija stimulatora rasta a pri osnovi koncentracija inhibitora. Dovođenjem grane u horizontalni položaj hranljive materije i fitohormoni su podjednako raspoređeni duž grane.

Prstenovanje i poluprstenovanje

Prstenovanje se vrši na deblu ili skeletnim granama radi smanjenja bujnosti. Vrši se uklanjanjem kore u vidu prstena širine 0,5-1 cm (prsten može da se okrene za 180o i postavi u suprotnom pravcu čime se usporava kretanje sokova). Obavlja se u prvoj polovini maja meseca. Prstenovanjem se postiže prekidanje descedentnog toka materija (floemskih sudova) i time se postiže nagomilavanje organskih materija u delu stabla iznad prstena a time i veće formiranje cvetnih pupoljaka.

Poluprstenovanje se sastoji u uklanjanju kore sa malo drveta (dubine 3-6 mm), u vidu polumesečnog zareza ili u vidu obnutog slova ‘’V’’, (kaplarski rez). Zarezi se prave na granama ispod grančice ili pupoljaka u cilju smanjenja njihove bujnosti. Delimičnim prekidanjem ascedentnog toka materija smanjuje se priliv azota s jedne strane, a sa druge strane prekidanjem descedentnog toka zadržavaju se ugljeni hidrati tako da se postiže povoljan odnos ugljeni hidrati/azot za formiranje cvetnih pupoljaka. Umesto prstenovanja i poluprstenovanja može se vršiti postavljanje metalnih prstenova na deblu, paranje kore debla i skeletnih grana, rovašenje (pravljenje poprečnih zareza na dva mesta sa razmakom 2-5 cm).

Prskanje voćaka retardantima – sintetičkim fitohormonima odnosno inhibitorima rasta. Oni utiču na smanjenje bujnosti, usporavaju rast mladara a povećano je diferenciranje cvetnih pupoljaka.

mr Nebojša Mladenović, dipl. ing.

Cvetni pupoljci – Na formiranje cvetnih pupoljaka

Pročitaj i ...

gljive čuvaju otpornost gljiva gljive protiv čuvaju mikoriza

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja.koren voćkeZa većinu gajenih vrsta to je dubina od 30-60 cm a za drvenaste biljke