Najnovije vesti
Početna » Voćarstvo » Djubrenje leske je jako važno u uzgoju

Djubrenje leske je jako važno u uzgoju

Jesen je a leska voli đubrivo jer sama biljka svake godine puno elemenata potroši iz zemljišta. Uz stajnjak treba koristiti i mineralna đubriva – svake godine.

Djubrenje leske – Savetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo Dipl. inž. Ivana Gligorijević

Djubrenje je jedna od najvažnijih mera u tehnologiji gajenja leske. Za dobar rast i razvoj leske veliki značaj ima uravnotežena ishrana mineralnim elementima. U zemljištu je njihov sadržaj podložan čestim promenama. Njihov gubitak iz zemljišta nastaje kao posledica potrošnje od strane gajene biljke i korova, ispiranjem vodom i odnošenjem erozijom. Đubrenje treba vršiti na osnovu rezultata agrohemijske analize zemljišta i analize lišća. Sve ostale metode nisu pouzdane i mogu da deluju depresivno na rast i rodnost leske.

Pri djubrenju leske treba imati u vidu da odrasle voćke godišnje iznesu iz zemljišta sa jednog hektara oko 18,3 kg čistog azota, 9,3 kg fosfora, 12,2 kg kalijuma i oko 16,1 kg kalcijuma. Ukoliko se đubrenje izvodi na osnovu analize lišća treba znati da je leska optimalno obezbeđena hranivima ako se u listu sredinom leta nalazi od 1,20 do 2,60% azota, od 0,10 do 0,22% fosfora i od 0,50 do 1,40% kalijuma.

Za đubrenje leske u uzgojnom periodu treba koristiti kompleksna mineralna NPK đubriva u različitim kombinacijama (8:16:24+2%MgO, 10:12:26+3%MgO, 8:5:24 7:14:21 i dr.). Za prihranjivanje se koriste azotna đubriva, prvenstveno KAN (27%) u količini od 100-200 grama po stablu ili žbunu u prvoj godini, dok se u narednim godinama sa porastom biljke količine đubriva povećavaju, što zavisi od plodnosti zemljišta i agromeliorativnih mera.

Djubrenje leske

Prve godine nakon sadnje, biljke ne treba đubriti ,ukoliko je to izvršeno agromeliorativnim merama u cilju popravke zemljišta pre sadnje.

Druge godine, đubrenje se obavlja sa 1/5 od potrebnih godišnjih količina. Narednih godina količine đubriva se povećavaju za 20%.

U šestoj godini, unose se pune količine potrebnih đubriva. Orijentacione norme đubrenja u zasadu leske, u punoj rodnosti, treba da iznose: 200 kg azota, 80-100 kg fosfora i 150-200 kg kalijuma po hektaru. Pored mineralnih đubriva leski pogoduju i organska đubriva (dobro zgoreli stajnjak). Zbog produženog delovanja, stajnjak se unosi svake treće do pete godine. U zavisnosti od sadržaja humusa u zasad se unosi od 30 do 50 t/ha uz obavezno zaoravanje. Stajnjak sadrži sve neophodne elemente koji se postepeno razlažu u zemljištu pa ima produženo dejstvo.

U prvoj godini leska iskoristi 50% aktivnih materija iz stajnjaka, u drugoj 30%, a u ostalim preostalih 20%. Najbolje je koristiti dobro zgoreli goveđi stajnjak.

Đubrenje leske kompleksnim mineralnim NPK đubrivom se obavlja na početku perioda zimskog mirovanja tokom novembra ili decembra, a prihrana azotom u proleće u 3 navrata: u martu, sredinom ili krajem aprila i oko polovine maja. U našem klimatu kasnije prihranjivanje u junu nije poželjno jer utiče na produžavanje vegetacije zbog čega leska nedovoljno zdrvenela ulazi u zimsko mirovanje, što može kao posledicu imati manje ili veće oštećenje od mrazeva.

Mlade biljke se u početku đubre u osnovi oko samih žbunova ili stabala. Druge godine, đubrenje se obavlja u prečniku od 1 metar, treće u prečniku od 2 metra, naredne od 2,5 metra, zatim 3 metra i na kraju u prečniku od 4 metra. Površina koja se đubri treba da je za 50% veća nego što je vertikalna projekcija krune.

Folijarna prihrana se primenjuje kao dopunska mera kojom se mogu brzo otkloniti simptomi nedostatka nekog elementa. Pri neodgovarajućim vrednostima pH vrednosti zemljišta, rastvorljivost, a time i pristupačnost pojedinih elemenata korenu biljke može da bude nedovoljna. U takvim slučajevima mnogi elementi moraju se dodavati u rastvorljivoj formi preko lišća.

Pročitaj i ...

gljive čuvaju otpornost gljiva gljive protiv čuvaju mikoriza

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja.koren voćkeZa većinu gajenih vrsta to je dubina od 30-60 cm a za drvenaste biljke