Najnovije vesti
Početna » JABUKA » Jabuka trešnja u modernom voćarstvu

Jabuka trešnja u modernom voćarstvu

Jabuka trešnja su često gajene kod nas. Velika ekspanzija gajenja jabuka je stavila u fokus pravilan izbor sorti za uzgoj. Kako odrediti koje sorte saditi – postići visok prinos i zadovoljiti sve veće zahteve tržišta za kvalitetom plodova? Neka istraživanja Vam preporučuju koje sorte uzgajati.

RODNOST NOVIJIH SORTI TREŠNJE NA PODLOZI GIZELA 5

Milatović Dragan, Đurović Dejan, Đorđević Boban, Vulić Todor, Zec Gordan 

Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet

  U radu su prikazani elementi rodnosti sorti trešnje gajenih na području Šapca u periodu od  četiri  godine  (2008-2011).  Ispitivano  je  16  novijih  sorti:  Čelan,  Kristalina,  Erli  Lori,  Erli  Star,  Glacijer,  Kordija,  Noar  de  Meded,  Peni,  Regina,  Skina,  Samersan,  Samit,  Sanberst,  Silvija,  Tehranivi i Vandalej. Kao standard je uzeta sorta Van. Sve sorte su kalemljene na podlogu Gizela 5.

Uzgojni oblik je vitko vreteno, a razmak sadnje 4 x 1,5 m. Istraživanja su obuhvatala: broj cvetova u  cvasti, zametanje plodova, masu ploda, prinos po stablu i kumulativnu efikasnost prinosa. Prosečan  broj cvetova u cvasti varirao  je od 2,08 kod sorte  Skina  do 3,17 kod sorte Kristalina. Zametanje  plodova iznosilo je od 23,1% (Samit) do 62,8% (Glacijer). četiri sorte imale su statistički značajno veće zametanje plodova u odnosu na standard sortu (Van) i to su:

  • Glacijer,
  • Vandalej,
  • Samersan i
  • Regina.

Masa ploda bila je najmanja kod sorte Vandalej (5,8 g), a najveća kod sorte Peni (10,2 g). Značajno veću masu ploda u odnosu na standard imalo je osam sorti (Peni, Samit, Kristalina, Noar de Meded, Sanberst, Kordija, Skina i Silvija), dok je značajno manju masu ploda imala samo jedna sorta (Vandalej). Prosečan prinos po stablu bio je najmanji kod sorte Skina (2,68 kg), a najveći kod sorte Regina (7,38 kg). Statistički značajno veći prinos u odnosu na standard imala je samo sorta Regina, dok su manji prinos imale četiri sorte (Skina, Noar de Meded, Tehranivi i Silvija). Kod svih sorti prinos je bio najviši u 2011. godini, a najniži u 2010. godini (usled pojave zimskog mraza).

Kumulativna efikasnost prinosa varirala je od 0,23-0,66 kg/cm površine poprečnog preseka debla.

Kod tri sorte (Sanberst, Glacijer i Regina) ovaj pokazatelj je bio na nivou standard sorte, dok je kod  ostalih sorti on bio značajno niži.

Jabuka trešnja u modernom voćarstvu

IZBOR SORTI JABUKE ZA SAVREMENE INTENZIVNE ZASADE

Keserović Zoran, Magazin Nenad, Milić Biserka, Dorić Marko

Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet

Izbor sorti jabuka za komercijalno gajenje je osnovno pitanje koje se postavlja pre nego što se  pristupi  podizanju  novih  zasada  i  mora  biti  u  skladu  s  agroekološkim  uslovima  lokaliteta.  U rejonu  Fruške  gore,  beležena  je  produktivnost  standardnih  i  novointrodukovanih  sorti  jabuke  od godine  sadnje  do  stupanja  na  pun  rod.  Među  sortama  posađenim  2007.  godine,  najviši  prinos  u drugoj godini zabeležen je kod Zlatnog delišesa, klona B (20,6 t/ha), međutim, ovako visok prinos odrazio se na nešto niži prinos u trećoj godini od (19,7 t/ha). U trećoj godini rodnosti, najviši prinos imala  je  sorta  Zlatni  delišes,  klon  Reinders  (51,6  t/ha),  a  već  naredne  godine  zebeležen  je  pad prinosa  (32,9  t/ha),  što  ukazuje  na  sklonost  sorte  ka  alternativnom  rađanju  i  neophodnost  da  se prinos u prvim godinama rodnosti postepeno povećava. U četvrtoj godini najveći prinos bio je kod sorte  Braeburn  (50,9  t/ha),  a  visina  prinosa  se  održala  i  u  petoj  godini.  U  petoj  godini  kada  se očekuje pun rod, najviši prinos zabeležen je kod sorte Zlatni delišes, klon Reinders i iznosio je 61 t/ha. Kod sorti jabuke posađenim 2008. godine,  zabeležen  je  rastući prinos iz  godine u godinu, a najproduktivnija je bila sorta Jonagold Decosta sa kumulativnim prinosom od 126,7 t/ha za prvih pet godina.

 Prateći trendove  u  svetu, za podizanje  intenzivnih  zasada  jabuke u  Srbiji  predlaže  se sledeći sortiment: Zlatni delišes – klon Reinders®; Greni smit – klon Challenger®; Crveni delišes – Superchief® Sandige, Fudži – klonovi Kiku 8® i Kiku® Furbrax; Jonagold – Red Jonaprince® ili Decosta Jonagold De Coster®; Breburn klon Mariri Red®.

Klonovi sorte Gala Brookfield® Baigent Gala, Buckeye Gala® Simmons i Galaxy Selecta® i Crvenog delišesa Scarlet Spur® Evasni, Red Cap® Valtod, Early Red One® Erovan još uvek su u fazi ispitivanja.

BIOLOŠKO PROIZVODNE OSOBINE NOVOINTRODUKOVANIH  SORTI JABUKE

Oparnica Čedo, Radivojević Dragan, Veličković Milovan, Vulić Todor, Đorđevi? Boban Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet

Nepovoljna  sortna  struktura  zasada  jabuke  u  Srbiji  ne  zadovoljava  potrebe  sve probirljivijeg domaćeg i stranog tržišta. Uvođenje u proizvodnju novih sorti jabuke, boljeg kvaliteta ploda  i  veće  rodnosti  osnovni  je  zadatak  proizvođača  ovog  voća.  Cilj  ovih  istraživanja  bio  je proučavanje  novointrodukovanih  sorti  jabuke  na  području  Mačve,  kao  i  davanje  preporuke  za uvođenje  u  proizvodnju  sorti  sa  najboljim  privredno  biološkim  osobinama.  Ispitivanjem  je  bilo obuhvaćeno osam sorti jabuke: Gala, Galaxy, Red Chief, Golden Delicious, Florina, Braeburn, Fuji i Pink Lady, koje su okalemljene na podlozi M9. Sorta Golden Delicious korišćena je kao standard.

Zasad je podignut 2004. godine u Bogatiću, sa razmakom sadnje 3,6 x 1 m i vitkim vretenom kao uzgojnim  oblikom.  Na  osnovu  prosečnih  vrednosti  trogodišnjih  ispitivanja  (2008-2010)  može  se uočiti  da  su  sorte  ranijeg  vremena  zrenja  –  Gala,  Galaxy  i  Red  Chief  imale  niže  vrednosti  mase ploda, prinosa, sadržaja rastvorljive suve materije, šećera i kiselina u poređenju sa sortama kasnijeg vremena zrenja  –  Golden Delicious,  Florina,  Braeburn,  Fuji i  Pink  Lady. Najranije vreme zrenja imala je sorta Gala (16.08.) a najkasnije sorta Pink Lady (4.11.). Sorta Braeburn je imala najveću masu ploda (234,6 g), a najmanju sorta Gala (164,85 g). Sve ispitivane sorte povećavale su prinose tokom  perioda  ispitivanja  i  oni    su  bili  u  proseku  od  17,92  kg (Braeburn)  do  24,63  kg  (Golden Delicious) po stablu, odnosno 50 do 68 tona po hektaru.

Pročitaj i ...

gljive čuvaju otpornost gljiva gljive protiv čuvaju mikoriza

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja.koren voćkeZa većinu gajenih vrsta to je dubina od 30-60 cm a za drvenaste biljke