Kako gajiti kivi koji je prepun C vitamina?

Kivi prepun C vitamina – U naše krajeve kivi je stigao iz Kine i Novog Zelanda. Sada je u toku berba. Ovo voće nosi naziv biljka večne mladosti i zdravlja, jer sadrži mnogo vitamina i minerala. Smeđi okruglasti plodovi pokriveni su sitnim dlačicama, a veličinu im određuje prvenstveno sorta, a zatim način uzgoja i kvalitet staništa. Rodnost kivija traje 30 i više godina, što zavisi o načinu uzgoja i održavanja biljke. Uzgajamo ga najčešće za konzumiranje svežih plodova, zbog njihove izuzetno bogate hranjive i vitaminske vrednosti.

Pogodno zemljište za kivi

Kiviju najviše odgovara klima s toplim i vlažnim ljetima, i zimama u kojima temperatura ne pada ispod -10 stepeni C. Takođe, zahteva lagano i hranjivo, bogato zemljište. Za kivi, zemljište treba biti neutralne do slabo kisele reakcije, a u slučaju kad je prekiselo – potrebno je dodati mu mlevenog vapnenca ili dolomita. Kivi, slično kao i neke podloge vinove loze podnosi samo do 10 % aktivnog vapna (kreča) u zemljištu. Zbog toga, najbolje je dati zemljište na analizu i tako ustanoviti da li ono zadovoljava tražene uslove ili ga prethodno treba popraviti.

Kivi se NE sme saditi na mestima gdje su česti jaki i suvi vetrovi, jer mu vetar lomi grane, a i isušuje cvetove i listove. Leti mu je potrebno dosta vlage, pa ga možemo saditi samo tamo gde mu možemo osigurati zalivanje, odnosno navodnjavanje.

Sadnja kivija

Kivi je najbolje saditi u jesen, mada se sadnja može obaviti i u proleće. Sadnice ove biljke najčešće se uzgajaju u plastenicima, pa se ne bi smele saditi prerano u proleće, da ne bi razlika između spoljnje temperature i temperature u kojoj su uzgajane bila prevelika. Pre sadnje potrebno je na temelju analize zemljišta provesti meliorativnu gnojidbu, takođe najbolje je čitavu površinu prekopati do dubine od 40 cm.

Kako je kivi biljka penjačica, potrebno je pre ili odmah nakon sadnje postaviti armaturu od stupova i žice. Ovu voćku najčešće uzgajamo kao dvokraki kordonac na dvije žice ili kao pergolu. Razmak sadnje pri tome treba iznositi oko 6 metara, a između svake biljke postavlja se jedan stup od drva, betona ili metala na koje se pričvrste pocinčane žice promera 3,5 mm. Stubovi na kraju redova moraju biti jači i dobro usidreni da se armatura ne sruši.

Usmeravanje rasta

Sadnice se obično već prve godine nakon sadnje saviju i vežu uz prvu žicu. Tada, tokom ljeta na savijenom mjestu poteraju nove mladice od kojih se jedna veže na suprotnu stranu od one savijene, druga se pušta da slobodno raste do druge žice ili do krova pergole na koji će se na isti način formirati ponovo dva kraka. Biljka je vrlo lomljiva i već manji vetar može joj polomiti izbojke. Zbog toga je neophodno redovito vezivanje, kako biljka raste. Kako kivi ima plitak koren, letnja obrada tla mora biti sasvim plitka, a kad biljke dostignu tri godine starosti prostor između redova može se ostaviti zatravljen, a travu kositi redovno i nastirati ispod stabala u redovima kako oko njih ne bi rasla trava.

Kivi – rezidba

Višegodišnji razvoj drveta kao što je kivi zahteva upotrebu različitih načina obrezivanja, i to:

1. uzgojni rez – koji primjenjujemo nakon sadnje i s njim nastavljamo do početka rodnosti, čime oblikujemo trs do željenog uzgojnog oblika,
2. proljetni ili zeleni rez – kada kivi bujno raste i raskošno se širi na sve strane, obavljamo rezidbu postupno i višekratno, na način da režemo preguste suvišne izdanke i time omogućimo dobro osvjetljenje,
3. rez za rodnost – upotrebljavamo nakon četvrte godine, pri čemu svu pažnju posvećujemo uspostavljanju ravnoteže rasta i rodnosti,
4. rez za oživljavanje ili podmlađivanje – primjenjujemo u vrijeme slabljenja rasta i rodnosti biljke.

Svake jeseni ili ponekad u proleće sadnici dodajemo humus, biogrenu i sl., te je prihranjujemo namenskim gnojivom za kivi.

Muške i ženske biljke

Kivi je dvodomna biljka, odnosno postoje ženske biljke koje daju plod i muške koje ih oprašuju. Stoga na svakih 5-6 posađenih ženskih biljki moramo posaditi jednu mušku biljku. Od ženskih biljaka najčešće se sade sorte Hayward (vrlo krupnih plodova) i ranija, rodnija ali nešto sitnija sorta Abbot, dok se kao oprašivači koriste sorte Matua i Tomura.

izvor: http://www.poljoprivreda.ba

Zaštita od bolesti i štetnika

Iako je kivi dosta otporan, ponekad ga napadaju neke bolesti i štetnici. Ako je posađen na težim tlima, gde se zadržava voda, dolazi do truljenja korjenova vrata (Phytophtora spp.), sušenja rozgve (Sclerotinia spp.), bakterijske truleži cvjetova (Psaudomonas viridiflava) itd. Najbolja zaštita protiv tih bolesti je da se prilikom sadnje koristi zdravi sertifikovani sadni materijal, nasadi se trebaju saditi na laganom, dobro dreniranom tlu, prilikom obrade se treba paziti da se ne oštećuje koren i stablo kivija, da se alat za rezidbu obavezno dezinficira te da se rezidba obavlja po suvom vremenu.

Od štetnika kivi uglavnom napada dudova štitasta uš (Pseudaulacaspis pentagona). Za zaštitu se koriste mineralna ulja.

Ivo Batinović, dipl. ing. agronom