Mreže u voćnjaku – kod nas KIT sistem

Mreže u voćnjaku KIT SISTEM. Velika je investicija ali mreže u voćnjaku su nužne da se sačuva plod. Pokrivanje voćnjaka mrežama iz razloga zaštite plodova od grada unazad 20 godina je uzelo maha. Pokazalo se kako je za uspešnost na tržištu nužno imati višegodišnji kontinuitet u dobavljanju kvalitetnog voća u adekvatnim (dogovorenim) količinama. Mreže su se pokazale neupitno učinkovite u čuvanju plodova od grada i stoga su zaživjele. Na hrvatskom tržištu su se najviše prodavali sustavi austrijskih proizvođača Frustar i Fruit Security. U Evropi ih ima mnogo više, ali im naše tržište nije bilo dovoljno zanimljivo pa se nisu niti proširili.

Posredni učinci mreža se ugledaju u smanjenju sunčevih ožegotina, u smanjenju radijacije u vreme mraza i mogućem smanjenju šteta od mraza, od ometanja leta jabučnog savijača i smanjenih poteškoća od jabučnog savijača itd. Sustavi sklapanja mreža međusobno su se minimalno razlikovali, a u načelu su troškovi postavljanja mreža i troškovi materijala vrlo visoki i predstavljaju veliko opterećenje na proizvodnju u smislu amortizacije.

Troškovi postavljanja sustava protiv tuče (leda) svode se na nekoliko grupa:

• Stubovi (drveni ili betonski)
• Mreže
• Sidra i ostala plastična i metalna galanterija (kape, žice, sajle, plakete)
• Trošak montaže

Keep in Touch – jednostavniji i jeftiniji sustav zaštite 

Gospodin Mario Tonioni je pred nekih sedam godina krenuo s pokušajima drugačijeg pokrivanja voćnjaka. Umesto da spaja mreže na sredinama redova plaketama, on je pustio mreže da slobodno padaju niz stablo, dopustio da mreže dodiruju stablo i vezao ih na deblu ili na stubovima. Nazvao ih je zato, Keep in Touch. Taj je način bio puno jednostavniji:

• Nije zahtevao plakete za spajanje mreža
• Nije zahtevao kompleksni sustav sidara i uzdužnih i poprečnih učvršćivanja stubova
• Mogao se pokriti svaki red zasebno, a ne cela parcela
• Omogućavao je zaštitu svakog reda, odnosno svake voćke od insekata
• Nije zahtevao posebnu čvrstoću stubova

Sa samog aspekta cene i jednostavnosti postavljanja mreža, kao i svakogodišnjeg spuštanja i podizanja mreža, ovaj je sustav bio kudikamo jednostavniji i jeftiniji. Svaki je voćar doslovno mogao doći kupiti materijala za onoliko redova koliko ima novca i samostalno ga postaviti. Toliko je bio jednostavan. Vremenom se međutim pokazalo kako je ovaj sustav, uz dosljedno usavršavanjem, daleko više od običnog sustava protiv grada.

Bela boja i gušće pletivo za sputavanje rasta

Odabir boje mreže je bio definitivno na beloj boji. Na taj način se postiglo više stvari. Bela boja propušta više svetlosti, ali kako mreže stoje više-manje vertikalno, tako direktnu svetlost razbijaju i odbijaju i stvaraju difuznu svjetlost. Poznato je kako je za fotosintezu ključna upravo difuzna svetlost, a ne direktna svetlost. Na taj način se postiže veći koeficijent fotosinteze, pa onda i veća asimilacija nego s klasičnim mrežama i više nego na voćnjacima bez mreža. Više difuzne svetlosti, više asimilacije, veći rodni potencijal. Prednost prva.

Možete uzeti mreža za novca koliko imate i iz godinu u godinu povećavati udio pokrivenih voćnjaka. A u proseku je jeftiniji 20 – 30 %, ako uzmete sve kompletno, zajedno sa stupovima.

Kasnije se odlučilo kako bi pletivo trebalo biti gušće. Gušćim pletivom na vrhu događa se novi efekt. Novi vršni izboji kada dođu do mreže usporavaju svoj rast i tek izuzetno prođu kroz mrežu. Dakle, mreža zaustavlja njihov rast i na taj način relaksira stablo i smiruje porast. Isto se događa i bočno, iako je pletivo ređe nego na vrhu, ipak je dovoljno gusto (gušće nego na standardnim mrežama) da zaustavi porast ovogodišnjih izboja. Uvidelo se da nove mreže fantastično smiruju porast.

Prednost druga  – Gušće tkanje uzrokovalo je porast prosečne mase po kvadratnom metru pa je povećanje sa cca 30 g/m2 došlo na 70 g/m2. Gušćim tkanjem se došlo do novog očekivanog efekta, a to je fizička barijera za insekte i to neke ključne. Kod jabuke i kruške je uočena 100 % zaštita od jabučnog savijača, lisnog minera. Ako leptir ne može proći, onda ne može niti položiti jaje. Uočena je i manja zaraza kruškinom buhom, čak i lisnim ušima.

Referentni voćari u Austriji u Italiji praktično rade samo jedan insekticid u rano proljeće i to na lisne uši (vaši). Kako i lisne uši i kruškina buha napadaju mlade, sveže, zelene izboje, a s obzirom da Keep in Touch mreža izvanredno efikasno sputava rast, tako voćke nemaju osetljivih izboja. Uštede na insekticidima i mogućnost promovisanja insecticide – free plodova je prednost treća.

Pokazalo se kako je gustoća pletiva na vrhu, te gustoća pletiva na stranama, uticala na količinu prolaska kiše unutar mreža po stablu. Otprilike 50% ukupne količine kiše prođe kroz mreže i uđe unutar mreža. To primerice znači, ako je palo 50 mm kiše, da je unutar mreža palo 25 mm kiše. Unutar standardnih mreža ili bez mreža, voćnjake treba ponovno prskati jer su kontaktni fungicidi isprani, a za voćnjake s Keep in Touch (dalje KIT) mrežama smo sigurni – do ispiranja nije došlo. I ne samo to, s obzirom da KIT mreže efikasno sputavaju rast, tako je prirast novog lišća manji i manja je verovatnoća da smo dobili novi izrast koji moramo ponovno zaštiti.

Sadržaj kalcija najvažniji parametar za očuvanje plodova

Prednost četvrta – Sputavanje rasta je jedna od najvećih prednosti ovog sustava pokrivanja voćnjaka. A jedna od najvažnijih stvari za čuvanje plodova u hladnjačama je sadržaj kalcija u plodovima. Zato iskusni voćari prskaju kalcijem pred cvetanje i onda 2-3 tjedna prije berbe, a oni manje uspješni voćari to rade kontinuirano preko ljeta, nadajući se da će plod asimilirati kalcijum preko pokožice.

Ključna stvar se događa u ranim fazama razvoja ploda kada pasivnim protokom plod dolazi do kalcijuma za izgradnju stanične stijenke. Ako tada nemamo dovoljno kalcijuma, onda imamo problem koji ćemo kasnije teško otkloniti. KIT mreže ranim sputavanjem rasta omogućuju da plodovi u natjecanju s mladim ljetorastima za kalcijem dobiju više kalcija. Stoga plodovi voćnjaka ispod KIT mreža imaju viši sadržaj kalcijuma od voćnjaka ispod standardnih mreža.

Mreže su efikasne i nužne u voćnjaku

Prednost peta – Mreže umesto hemijske prorede. Kada spustiti mrežu? Uočeno je da pravodobnim spuštanjem mreža možemo uticati na broj zametnutih plodova. Dr. Alberto Dorigoni sa San Michele instituta je došao do egzaktnih pokazatelja uticaja termina spuštanja mreža na prirodno proređivanje plodova. Okvirna je preporuka za većinu standardnih sorti da se mreže spuštaju kada je otvoreno 10 – 20 % cvetova, kod normalne cvatnje. Na taj način ćemo prirodno imati proređene plodove koje će biti potrebno samo ručno minimalno doterati. Dakle, u potpunosti može biti izostavljena hormonska (hemijska) proreda. Ukoliko se pak terminski zakasni, normalno je moguće odraditi hemijsko proređivanje. Prednost šesta.

Prednosti ranog proređivanja

Ranim proređivanjem direktno utičemo na ekonomiku raspolaganja asimilata. Ako rano proredimo, tada imamo ranije konačni broj plodova koje stablo treba dohraniti do kraja. Ako je to tako, onda su ti plodovi krupniji u berbi i to je dokazano.

Ako proredimo ranije, onda možemo ostaviti veći broj plodova i povećati urod.

Ako prorijedimo ranije, imamo manji koeficijent alternance.  Smanjuju se troškovi berbe i povećava obojenost plodova.

Prednost deveta. – Pokušavalo se utjecati na povećanje obojenosti plodova razvlačenjem bijelih reflektirajućih folija po travi pred berbu. Na taj način su se postigli dobri rezultati. Osunčanost i razlika dnevnih temperatura osnovni su uslovi dobivanja dopunske boje plodova. KIT mreže su bijele i kako smo rekli, povećavaju difuznu svjetlost. Pritom se događa isti efekt kao sa bijelim reflektirajućim folijama na dobivanje boje. Stoga plodovi ispod takvih mreža imaju signifikantno bolju obojanost i dinamiku boje. To onda utječe na smanjenje broja prohoda berbe i troškove berbe.

Prednost deseta. – Bilo je za očekivati, a to je i dokazano, da je ujutro temperatura ispod mreže viša nego u okolišu. To je i dokazano. U prosjeku je temperatura za dva stupnja viša. U posjeti gospodarstvu Apfelino su nam potvrdili da su na sorti Boskoop prošle godine, nakon -3,5°C bili bez plodova zbog mraza. Ove godine je bilo -4,5°C i ispod mreže imaju normalan rod. Na praktičan način ove mreže su i zaštita od mraza.

Prednost jedanaesta – Kako je temperatura tijekom jutra viša ispod mreža, tako je i temperatura za cca 2°C niža u najtoplijem dijelu dana. To dakako utječe na efikasnost fotosinteze i smanjenje sunčevih ožegotina.

Ne treba vam kredit, niti stručno znanje!

Prednost dvanaesta – Za postavljanje ovih mreža ne trebate nikakvo stručno znanje. Bitno je da imate stabilne stupove (preporuča se da dubina stupova bude oko 1 m), da postavite sidra na početku i na kraju reda. Bočna sidrenja ne trebate (kao što nismo prije niti radili, samo smo pazili da redovi budu tako učvršćeni da se ne sruše od roda) osim kod ekstremno dugih redova kada je dobro po sredini staviti poprečnu žicu. Na stupove koji mogu biti kućne izrade (kestenovi ili bagremovi stupovi zaštićeni u dijelu koji ide u zemlju) ide kapa, uzdužna žica i direktno mreža koja se slobodno spušta do dolje. Osim kapa, idu i lanci za zimsko vezanje mreže i to je to. Svatko samostalno to može odraditi. Praktički vam nitko ne treba raditi projekt, nego samo kupujete materijal i stavljate ga sami.

Ako su postojeći stupovi prekratki, možete ih dodatno povisit nastavkom, a ima i primjera gdje se na krušku na sjemenjaku vrh stabla pretvorio u stup i na njega je direktno išla kapa i mreže.

Možda je jedna od najvećih prednosti ovog sustava za voćare ta što ne treba uzimati kredita, niti raditi velike projekte kojim biste pokrili sve. Možete uzeti mreža za novca koliko imate i iz godinu u godinu povećavati udio pokrivenih voćnjaka. A u prosjeku je jeftiniji 20 – 30 %, ako uzmete sve kompletno, zajedno sa stubovima.

Autor Damir Lučić- voćar i diplomirani agronom iz Velike Gorice

izvor-voćarski portal