Najnovije vesti
Početna » Voćarstvo » Otkup maline u 2022. godini po 600,00 dinara za kilogram?

Otkup maline u 2022. godini po 600,00 dinara za kilogram?

Otkup maline u sledećoj godini može doneti još veći prihod malinarima? Tokom jeseni i zime izvoz maline je veći nego 2020. godine i cene maline u izvozu su ovih meseci iznad 6,00 evra za kilogram. Već sada se govori o otkupnoj ceni sledeće godine u Srbiji od 700,00 dinara za kilogram – da li je to realno?

Posle dve “posne” godine za uzgajivače malina ova godina će se pamtiti po dobroj otkupnoj ceni od 420 – 450 dinara za kilogram i dobrom prihodu. Ove jeseni su mnogi proizvođači povećali površine pod malinom jer očekuju da će 2022. godina doneti ekstra zaradu. Tražnja za malinom u EU i SAD- u je sve veća i pandemija je samo podstakla potrošače da sve više konzumiraju jagodičasto i bobičasto voće. Za prvih 10 meseci ove godine izvoz maline je vredeo 290 miliona evra (za 70 miliona evra više nego 2020. godine u istom periodu). Očekuje se da ćemo završiti godinu sa izvozom maline vrednih 400 miliona evra.

Pročitajte i: Maline Polka i Polana dobar izbor

Struktura naših malinjaka se zasniva na sorti Vilamet, ali je sve slabiji kvalitet malina iz malinjaka. Velika je “glad” za kvalitetnim sadnicama maline u Srbiji jer , uz dobru agrotehniku, ni prinos od 12 tona po hektaru nije neočekivan – maksimalno bi moglo biti i više od 20 tona po hektaru. Kvalitetna sadnica obezbeđuje, uz malo povećanje uloženog rada i sredstava višestruko veći urod maline od tog “naknadnog” uloga napora i novca uzgajivača. Sve više je uzgajivača maline sorte Polka i Polana koji imaju dužu sezonu branja i nije retkost da se beri i kada padnu prvi snegovi. Kvalitet tih sorti malina je više pogodan za industrijsku upotrebu.

maline radna grupa cene opet malina 2020
malina 2021

Otkup maline u sledećoj godini

Novost na našem tržištu je sorta Enrosadira -visoke rodnosti i relativno otporna na bolesti. Rodi u maju i zatim , na novoizraslim izdancima od jula do septembra ponovo rađa. Može se gajiti na polju – do 15.000 sadnica po hektaru ili u plasteniku – do 25.000 sadnica po hektaru. Najviše se prihoduje prodajom maline u svežem stanju, u malim pakovanjima i uz prinos od 20 tona po hektaru (u plasteniku i 35 tona po hektaru tokom godine) profit je zagarantovan. Neki uzgajivači Enrosadire u plastenicima su brali ovu sortu prošle nedelje.

Bolje je gajiti kvalitetnu malinu na 30 ari nego stalno težiti velikim površinama da bi dostigli kvantitet. Uspeti da stvorite uslove da malinu u svežem stanju prodate kao pretežan oblik trgovanja (produženjem sezone branja), deo dati u otkup izvoznicima (da povratite ulaganja i ostvarite deo prihoda) i deo preraditi na sopstvenom gazdinstvu. Iskoristiti kvalitet ploda i mogućnosti internet prodaje.

Sve u svemu proizvođačima se osmehuje dobar prihod i sledeće godine, ali uz povećane troškove, đubriva, goriva, zaštitnih sredstava, ambalaže i radne snage ipak treba sačekati berbu 2022. godine. Izlaz je sadnja kvalitetnih sadnica , povećanje prinosa zahvaljujući tome i povećanje prodaje u svežem stanju. Sada je to samo 5% od godišnjeg roda maline u Srbiji, uslovi za povećanje ovog načina trgovanja postoje jer tražnja u EU za malinom u svežem stanju raste. Najviše prihoda od takvog trgovanja postiže Španija – više od 330 miliona US dolara.

Otkupna cena je upitna jer hladnjačari su se žalili u prošloj berbi na “nelojalnu” konkurenciju u otkupu i veće troškove transporta – sada se ne žale na izvozne cene koje ostvaruju. Valja sačekati april 2022. godine i najave stručnjaka kako će malina roditi u Poljskoj. U januaru – februaru 2022. dolaze maline u EU iz Čilea, Perua i berba i količine koje se uberu kod njih će odrediti i cene maline na svetskom tržištu u maju sledeće godine. Ove godine je njihova berba malina podbacila za 30%.

Petar Jovičić

19. decembar 2021. godine

Pročitaj i ...

gljive čuvaju otpornost gljiva gljive protiv čuvaju mikoriza

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja.koren voćkeZa većinu gajenih vrsta to je dubina od 30-60 cm a za drvenaste biljke