Savijač kore kod voćaka trešnje, šljive

Savijač kore (Enarmonia formosana Scop.) –  prvi put je primijećen 1989. u Richmondu, British Columbia, a 1991. otkrio ga je Američki Washington State Department za poljoprivredu blizu mjesta Blane, Whatcom Country. Dugogodišnji je štetnik Evrope, podaci o ovom štetniku u Evropi datiraju iz 1837.

 Štetnik je drveta odnosno  kore. Najčešće napada trešnju i šljivu ali može napasti i druge voćne vrste kao što su jabuka, marelica, nektarina, breskva, kruška i dunja.

Štetnik ima dvije generacije godišnje. Leptiri lete od svibnja /MAJA do rujna/ SEPTEMBRA . Raspon krila odraslog oblika je 15-18 mm, izgleda kao jabučni savijač, no mnogo bogatije ukrašen, tamno sme?e do sjajno crno-ljubičaste boje krila. Ima karakteristične crne crte po krilima.  Jajašca su okrugla u prosjeku 0,7 mm, spljoštenog i lagano kupolastog oblika, mliječno bijele do crvene boje nakon 2-3 dana. Jajašca su odložena samostalno ili u grupama i to najčešće na mjestima prijašnjih ozljeda. Svaka ženka izlegne otprilike 90 jajašaca. Razvoj do ličinke traje dva do tri tjedna.

Savijač kore kod trešnje, šljive

Lličinke su blago smeđa do tamno roza sa tamnijom glavom i dlačicama po tijelu. Ličinka je veličine od 8 – 11 mm, ima pet razvojnih stadija, prezimljuje ispod kore između drugog i petog stadija. Pri temperaturama iznad točke smrzavanja hrani se i tijekom zime, a u potpunosti se razvija do početka proljeća kada se kukulji u svilenkasti zapredak, najčešće na mjestu gdje se ličinka prije hranila. Zapredak je često isprepleten sa izvana formiranom frass – tubom  ( usitnjena tvorevina izmeta insekta pomiješana sa drvenastim prahom od bušenja,).

Kukuljica je 7-9 mm, svijetlo smeđa s dlačicama na dorzalnoj strani abdomena. savijac_kore_2.jpg

Slika 2. Frass-tube i štete (Fotografija M.Borić)

U Europi je period kukuljenja  moguć od travnja/APRILA pa do kasnog kolovoza/AVGUSTA i traje otprilike dva tjedna. Prezimljuje ličinka ispod kore.

Štete

Ličinka prvog stadija hrani se u prostoru između kore i tvrdog dijela drveta, dok se ličinka drugog i ostalih stadija hrani radeći nepravilne tunele između kore i kambija, no ne ulaze u drvo. Zaraze se lako uočavaju iznad debla kao crvenkasto – narančaste tvorevine, nastale kao produkt bušenja i izmeta obično blizu ulaza ličinke u drvo. Ličinka ishranom direktno radi štete jer reducira i onemogućava prolazak hranjiva u korijen, što uzrokuje pucanje i oslabljivanje kore, te izluživanje gumaste smole na tim mjestima. Najviše su napadnuta mjesta prijašnjih oštećenja. Indirektne štete očituju se u stvaranju pogodnog staništa za sekundarne štetnike, kao što su potkornjaci i gljive čime drvo postaje osjetljivo na smrzavanje, što može rezultirati i potpunim odumiranjem stabla.

Mjere zaštite

Kao preventivna mjera zaštite preporuča se održavanje dobrog stanja stabala i voćnjaka. Redovno održavanje voćnjaka odstranjivanjem korova oko stabala, te se blizu voćnjaka ne preporuča saditi smreku ili slično drveće. Izbjegavati mehanička oštećenja pravilnom i pažljivom rezidbom, kao i općenito izbjegavanje mehaničkih oštećenja koje mogu nastati od žica u intenzivnim nasadima.

Poznato je da parazitske osice mogu biti vrlo učinkovite pri biološkom načinu suzbijanja. Parazitska osica odlaže svoja jaja u ličinku i na taj način uništava štetnika.

Mješavina feromona za savijače koristi se za detekciju leta leptira, te se u voćnjak postavljaju od travnja/APRILA do rujna/SEPTEMBRA

Štetnik je u studenom/ novembar 2014. pronađen u voćnjaku trešnje na tri lokaliteta u Varaždinskoj županiji. Obzirom da se do sada nije susretalo s intenzivnijim napadom ovog štetnika u narednoj vegetacijskoj sezoni  pratit će se populacija ovog štetnika.

Martina Borić, dipl. ing. agr.

stručna savjetnica za zaštitu bilja

Savijač kore