Plodovi trešnje kasnih sorti su u fazi bojenja ali trešnjina muva nanosi velike štete, oštećuje plodove, smanjuje kvalitet i praktično je nemoguće prodati takve plodove.
Kod suzbijanja trešnjine muve najvažnije je odrediti momenat njene pojave, pa samim tim i vreme prskanja. Potpunim ubiranjem voćaka, čime se unište larve u plodovima, smanjuje se zaraza trešnjinom muvom u idućoj godini. Poželjno je i uništavanje divljih trešanja u bližoj okolini jer se na njihovim plodovima takođe razvijaju larve trešnjine muve.
Trešnjina muva (Rhagoletis cerasi) napada skoro sve sorte trešanja, višanja i to pretežno srednje pozne i pozne sorte. Ova štetočina prouzrokuje loš kvalitet plodova trešnje, jer ,,crvljive” trešnje se ne mogu izvoziti, a i prodajna vrednost im je manja. Napadnuti plodovi gube upotrebnu vrednost, podležni su napadu saprofita i mogu opasti pre vremena. U vlažnim uslovima na takvim plodovima česta je pojava truleži.
Trešnjina muva – razviće i zaštita
Trešnjina muva ima jednu generaciju godišnje. Prezimljava lutka u površinskom sloju zemljišta, najdublje do 10 cm, ispod krune voćke. Imago leti od sredine maja do prve dekade juna. Hrani se nektarom biljaka, naročito cvetovima trešnje, kao i mednom rosom. Kada polno sazri, ženka polaže jaja najčešće na poluzrele plodove. Jedna ženka može da položi 80-150-300 jaja. Na mestu polaganja zapaža se rupica od koje prema sredini ploda vodi kanal kojim larva prodire do koštice. U jednom plodu se najčešće razvija jedna larva, ređe dve ili više larvi. Napadnuti plod omekša i podložan je truljenju. U vreme zrelosti ploda larva je već odrasla i napušta ga, silazi u zemljište gde se pretvara u lutku. U stadijumu lutke ostaje do narednog proleća.
Osnovna mera zaštite od ove štetočine jeste pravovremena primena insekticida. Prilikom zaštite treba strogo voditi računa o KARENCI preparata tj. da ostatak insekticida u plodovima ne bude veći od dozvoljenog.
Treba birati insekticide kojima je karenca najviše 7-14 dana (na bazi heptenofosa, triklorfona, deltametrina). Gde nema mogućnosti za precizno određivanje optimalnog roka tretiranja, ono se sprovodi kad 50% plodova počinje da žuti ili rumeni. U novije vreme preporučuje se lokalizovano tretiranje gde se suzbijaju odrasle muve pre nego što odlože jaja na način da se tretira samo nekoliko grana s južne strane debla i tlo ispod krošnje insekticidima kojima je dodano sredstvo za privlačenje muva.
Dipl. ing. polj. Svetlana Šučević
SAVET PIS VOJVODINA
U cilju suzbijanja imaga ove štetočine preporučuje se primena insekticida Exirel (a.m. cijantraniliprol) 0,75 l/ha (karenca 7 dana).
Prilikom sprovođenja hemijskih mera zaštite voditi računa o karenci primenjenih preparata s obzirom da se u narednom periodu očekuje berba srednjih i kasnih sorti višanja i trešanja. Kod ranog sortimenta gde je berba u toku NE primenjivati mere zaštite.