Uticaj niskih temperatura na voćnjake u zimskom mirovanju – Toplotno stanje vazduha i zemljišta je jedan od osnovnih faktora za životne procese u biljkama. Temperaturni faktor utiče na sve fiziološke i biohemijske procese u biljci, pa i na sam rast i razvitak. Za svaki proces u biljkama postoje tri kardinalne tačke: minimum, optimum I maksimum. Kardinalne tačke za različite procese su različite, kao i za isti proces u različitim fenofazama.
U mirovanju se, kao ograničavajući faktor, javljaju zimski mrazevi, koji dovode do izmrzavanja tkiva i organa voćaka. Ukoliko se oni pojavljuju jedanput u 10 -12 godina, ne treba podizati zasade na tom području, posebno vrste koju te temperature ugrožavaju.
Voće za svoj razvoj zahteva niske temperature kako bi se u proleće moglo normalno razvijati. često se dešava da biljke koje nisu prošle niske temperature u proleće ne cvetaju i rađaju. Kod nas to nije čest slučaj, ali postoje i takve godine.
Uticaj niskih temperatura na voćnjake
Kod voća u umereno-kontinentalnoj klimi, zimsko mirovanje se može podeliti u četiri podperioda ili faze:
- Početno zimsko mirovanje,
- Biološko ( fiziološko, duboko ) zimsko mirovanje,
- Ekološko ( prinudno ) zimsko mirovanje,
- Završno zimsko mirovanje.
Prva i četvrta faze su prelazne i predstavljaju granicu iz vegetacije u latentno stanje i obrnuto.
U pogledu trajanja zimskog mirovanja, voćke se mogu podeliti:
– sa kratkim i sa nestabilnim zimskim mirovanjem pri temperaturama do 5 stepeni, (15-45 dana), badem (15-25), kajsija (15-30), japanske sorte šljiva (15-30), višnja (15-45).
– sa dugim i stabilnim zimskim mirovanjem, pri temperaturama do 5 stepeni , (45-60 dana): jabuka (45-60), kruška (30-50), domaća šljiva (30-45), breskva (40-60), trešnja (30-45), orah (30-40).
Lisni pupoljci zahtevaju duži period izlaganja niskim temperaturama (za 100 – 200 časova) od cvetnih pupoljaka i zbog toga voćke uglavnom cvetaju pa listaju. Takođe, pupoljci na granama starim 2-6 godina imaju kraće biološko zimsko mirovanje od pupoljaka na jednogodišnjim granama. Nedovoljno izlaganje niskim temperaturama u toku zime ima za posledicu osipanje cvetnih pupoljaka, neujednačeno cvetanje i listanje, zametanje plodova znatno pre listanja i kao posledicu toga, njihovo otpadanje. Zato je u područjima gde su ?este suviše blage zime, nemoguće uspešno gajiti voće. Naročito su breskve osetljive na nedostatak relativno niskih temperatura u toku zime.
Potrebna dužina trajanja niskih temperatura kod različitih vrsta I sorti kreće se od 650 do 1.350 časova.
Milena Zafirovič Stojanović dipl. ing
PSSS Požarevac
foto pixabay.com
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
