Najnovije vesti
Početna » Voćarstvo » Voćna mušica “bere” plodove i Vašu zaradu

Voćna mušica “bere” plodove i Vašu zaradu

Voćna mušica Drosophila suzukii je veoma štetna voćna mušica poreklom iz istočne Azije. U Evropi je prvi put registrovana 2009. godine i to u Španiji, Italiji i Francuskoj. U našoj zemlji ova štetočina je prvi put identifikovana 2014. godine, a potom 2015. godine njeno prisustvo zabeleženo je na tri lokaliteta. Za razliku od drugih voćnih mušica, ova vrsta polaže jaja isključivo u zdrave plodove voća koji su u fazi zrenja. Ženke imaju veoma snažnu testerastu legalicu kojom probijaju površinu ploda i u njegovu unutrašnjost ubacuju jaja. Ishranom larvi unutar ploda nastaju najveće štete. Za svega nekoliko dana plodovi se mogu u potpunosti dezintegrisati. Infestirani plodovi su podložni i napadu raznih patogena prouzrokovača truleži. U okviru jednog ploda može se razvijati i ishranjivati više larvi ove mušice. Prisustvo Drosophila suzukii može da bude ograničavajući faktor za izvoz našeg voća. Napada veliki broj vrsta, jagode, maline, kupine, borovnice, trešnje, breskve, nektarine, šljive, smokve, vinovu lozu i drugo voće. Odrasle jedinke su veličine oko 3 mm.

malina organska

Od ostalih mušica se razlikuju po tome što ženke imaju izraženu testerastu legalicu, a mužjaci tamne pege na prednjim krilima i 2 češlja na prednjim nogama. Jaja su bela, ovalna, veličine 0,6 mm. Larve su bele, muvolike prolaze kroz tri razvojna stadijuma, a veličina im se kreće do 4 mm. Lutka je braon boje, veličine 3 mm. Ova štetočina ima veliki potencijal razmnožavanja. U toku jedne godine može razviti i do 15 generacija. Jedna ženka položi jedno do tri jajeta u plod, a tokom života položi oko 360 jaja. U jedan plod može više ženki položiti jaja te se u njemu može razviti i 60 do 70 larvi. Prezimljavaju odrasle jedinke.

Voćna mušica se mora kontrolisati

Praćenje Drosophila suzukii putem lovnih klopki od ključnog je značaja za kontrolu ove štetočine. U tu svrhu koriste se razni tipovi klopki koji u sebi sadrže atraktante. Mogu se koristiti i klopke napravljene od plastičnih flaša. Kao atraktant koristi se jabukovo sirće, a na flašama je potrebno napraviti nekoliko otvora za ulazak mušica prečnika 4 mm. Klopke se postavljaju na visinu od 1,8 m u krošnju drveta na senovito mesto. Potrebno ih je prazniti na svakih 7 dana, a ulovljene jedinke staviti u 96% etanol i proslediti u najbliži Regionalni centar prognozno izveštajne službe zaštite bilja.

Neophodno je redovno praćenje prisustva simptoma na plodovima, kao i pregled ambalaže na prisustvo ove štetočine. Hemijske mere kontrole preduzimaju se u zavisnosti od aktivnosti Drosophila suzukii u zasadu i one su usmerene na suzbijanje odraslih jedinki. činjenica da se napad dešava u periodu zrenja i da se jaja i larve sve vreme razvoja nalaze unutar ploda dodatno otežava primenu insekticida.

azijska vočna mušica

U pomenutim voćnim vrstama predlaže se primena svih raspoloživih mera kontrole:

1.         Postavljanje velikog broja klopki za masovno izlovljavanje u cilju smanjenja broja odraslih jedinki. Kao klopke se mogu koristiti plastične flaše na kojima je potrebno napraviti nekoliko otvora za ulazak mušica prečnika 4 milimetra. Takođe, potrebno je napraviti i otvore za širenje mirisa koji se prekrivaju gazom. Kao mirisni atraktant koristi se mešavina jabukovog sirćeta i crnog vina u odnosu 1:1 (1,5 dl jabukovog sirćeta i 1,5 dl crnog vina) i par kapi deterženta za sudove. U cilju masovnog izlovljavanja neophodno je postaviti veliki broj klopki, na ivičnim delovima parcele na rastojanju od 2 do 3 metra, a unutar parcele na rastojanju od 5 metara.

KUPINAMALINA
BRESKVABOROVNICA

2.    Uništavanje prezrelih plodova koji predstavljaju idealnu podlogu za razvoj ove štetočine. Predlaže se njihovo skupljanje i odlaganje u burad koja se ne otvaraju sedam dana. Na taj način sprečava se razvoj štetočine i pojava odraslih jedinki nove generacije.

3.       Skraćivanje intervala berbe radi što bržeg sklanjanja zrelih plodova sa parcele.

4.         Uklanjanje  divlje kupine, zove, džanarike i drugih biljnih vrsta koje mogu biti domaćini ovoj štetočini sa ivica parcela.

5.        Krčenje napuštenih zasada koji predstavljaju idealno mesto za neometano umnožavanje ove veoma opasne štetočine.

6.    Hemijske mere borbe su dosta složene i usmerene su na suzbijanje odraslih jedinki. Kod proizvođača čiji su zasadi ugroženi od strane ove štetočine, preporučuje se primena insekticida, uz obavezno poštovanje karence:

 PreparatAktivna materijaDoza/ koncentracijaKarenca
Za breskvuExirelcijantraniliprol0,075%7 dana
Za borovnicuPluresdeltametrin0,5 l/ha7 dana
Za kupinuKarate zeonlambda-cihalotrin0,2 l/ha7 dana
Za malinuPluresdeltametrin0,5-0,75 l/ha14 dana
     
 Laser 240 SC 1spinosad0,04%3 dana

Izvor: Prognozno izveštajna služba zaštite bilja dr Dragica Janković

Dragana Šunderić, dipl.ing. zaštite bilja

Mužjak ima karakteristične pege na vrhu krila, dva češlja na prednjim nogama, crvene oči i nešto je sitniji od ženke – 2,6 – 2,8mm, dok je ženka bez pega na krilima, sa testerastom legalicom i veličine je do 3,4 mm. Jedna ženka za period ovipozicije prosečno položi do 400 jaja. U jedan plod nekoliko ženki može položiti jaja. Prezimljava kao odrasla jedinka, na zaštićenim mestima. Aktivira se na temperaturi 10 C, širi se transportom i vetrom. Za sada su jedine mere borbe nepesticidne mere, postavljanje klopki sa hranidbenim atraktantom od 150ml crvenog vina, 150ml jabukovog sirćeta i nekoliko kapi deterdženta za sudove, koji se postavljaju na svakih dva metra u redu. Takođe, brati zrele plodove svaka dva dana, opale i trule plodove, uklanjati sa biljke i zemlje, ne dozvoliti insektu da završi ciklus. U Srbiji nema registrovanih insekticida za suzbijanje Drosophila suzukiii.

PIS Srbija

 

Pročitaj i ...

gljive čuvaju otpornost gljiva gljive protiv čuvaju mikoriza

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja

Koren voćke kao važan činilac za izbor vrste navodnjavanja.koren voćkeZa većinu gajenih vrsta to je dubina od 30-60 cm a za drvenaste biljke