Voćni zasadi su veoma retko predmet kupoprodaje tako da se na tržištu ne formira njihova cena. Međutim, često se javlja potreba da se utvrdi njihova vrednost kao, na primer, u sledećim slučajevima:
utvrđivanje vrednosti zasada:
- kao zaloga za hipotekarni kredit,
- kao nekretnine prilikom privatizacije,
- prilikom ekspoprijacije,
- kod deobe nasleđa,
- radi osiguranja,
- radi oporezivanja,
2. utvrđivanje početne cene na licitaciji radi prodaje za dug,
3. utvrđivanje visine naknade za početnu štetu.
Voćni zasadi na prodaju – koliko mogu da koštaju ?
U nedostatku tržišne cene vrednost voćnog zasada utvrđuje se na
osnovu sledećih elemenata, odnosno njihovim sabiranjem:
1. Vrednost stabla
a) Najpogodniji, i gotovo jedini način da se utvrdi vrednost stabla je troškovna metoda procene,odnosno metoda po kojoj se vrednost stabla izjednačava sa visinom ulaganja potrebnih za njihovo podizanje i negu, u periodu od sadnje do početka plodonošenja. Taj period, zavisno od vrste voća, kreće se u proseku od 5 do 10 godina, pa je i visina ulaganja, odnosno vrednst stabla, proporcijonalna dužini tog perioda. Pri tom se vrednost stabla postepeno povećava, paralelno sa protokom vremena i povećanjem ulaganja, i ona je najveća na počertku plodonoše. Posle toga, od trenutka kada počinje eksplatacija, vrednost stabla opada, odnosno umanjuje se za onoliko koliko iznosi amortizacija. Ukoliko se radi o mladom zasadu koji još ne rađa, vrednost stabla se određuje prema visini dotadašnjih ulaganja, bez odbitka amortizacije.
Na vrednost stabla, poored troškova sadnje u prvoj godini, značajno utiču troškovi nege u narednim godinama. Pod troškovima nege se podrazumevaju troškovi rezidbe, obrade, đubrenja i hemijske zaštite.
b) Na izvršena ulaganja treba dodati i prosečnu profitnu stopu koja pokriva najmanje:
- kamatu na sredstva uložena od sadnje do početka plodonošenja,
- zakupninu koja bi mogla da se ostvari za angažovanje zemljišta, ili, umesto zakupnine
- , čist prihod koji bi se na angažovanom zemljištu mogao da ostvari gajenjem neke druge kulture.
2. Pored vrednosti stabla, u vrednost voćni zasadi ulazi još i vrednost:
- zemljište,
- naslona (kod vinograda i nekih vrsta voćnih zasada),
- ograde,
- građevinskih objekata,
- sistema za navodnjavanje (stacionarni deo),
- bunara,
- sistema za odvodnjavanje,
- protivgradne mreže,
- puteva,
- drvne mase.
PSSS Padinska Skela mr Mladen Pavlović
foto pixabay.com
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
