Bor mikroelement koji značajno utiče na visinu prinosa, zahvaljujući tome što pospešuje oplodnju. Količine bora u zemljištu nisu velike, odnosno koncentracija bora u biljkama veća je nego u zemljištu. Koncentracija ovog elementa naročito je visoka u generativnim organima i u listovima, posebno u rubnom delu lista. Bor se ubraja u elemente koji se neophodni biljkama za normalan rast i razvoj. Nedostatak ili višak bora izaziva velike fiziološke i morfološke promene kod biljaka. može da prouzrokuje mnogobrojne anomalije na biljkama.

Njegov nedostatak ogleda se u vidu smanjenja oplodnje, truljenja korena, neujednačenim plodovima i slaboj asimilaciji šećera. Sve to na kraju rezultira smanjenim prinosima i slabim kvalitetom plodova. Pristupačnost bora zavisi od nekih osobina zemljišta, među kojima značajno mesto ima
- kiselost, odnosno alkalnost,
- tekstura,
- zemljišna vlaga,
- temperatura, kao i određene agrotehničke mere,
- kalcifikacija.
Bor mikroelement za siguran prinos i kvalitet
Prilikom unošenja krečnog materijala u zemljište koje je kiselo može da se smanji količina pristupačnog bora tako da se prinos osetno smanjuje, a i kvalitet plodova se pogoršava. Sve biljke nisu podjednako osetljive na nedostatak bora, pa na istom zemljištu neke uspevaju da uzmu dovoljne količine bora, a druge pokazuju znakove nedostataka. Osetljivost pojedinih biljnih vrsta na nedostatak bora je različita.
Vrlo osetljive kulture su jabuka, šećerna repa, lucerka, karfiol, celer, uljana repica.
Umereno osetljive su vinova loza, malina, jagoda, brokoli, šargarepa, krompir, paradajz.
Slabo osetljive kulture na nedostatak bora su pšenica, raž, ječam, soja, kukuruz, krastavac, luk, pasulj, kupina.
Dipl. ing. Snježana Vujinović
Pročitajte i: Jabuka i kalcijum
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu

