Sve nas okružuje vazduh i zemljište. Oni su uslov života, ali to podrazumeva prisustvo SVIH organizama, među kojima su i oni koji mogu biti opasni po zdravlje životinja i ljudi kao što su mikroorganizmi.
Zemljište je glavni nosilac biljnog pokrivača, i jedino sredstvo proizvodnje ljudske i stočne hrane. Poznato je da na zemlji i u zemlji živi ogroman broj mikroorganizama. Svi oni imaju svoju ulogu u prirodi, a neki od njih mogu biti i uzročnici ozbiljnih bolesti domaćih životinja, a samim tim posredno i čoveka.
Glavne grupe mikroorganizama koje se nalaze u zemlji su:
- bakterije
- aktinomicete i
- gljive
Na samoj površini zemljišta njihov broj je nešto manji, zbog delovanja sunčevih zraka i isparenja. Na površini nalazimo uglavnom one mikroorganizme koji se nalaze i u vazduhu. To su spore gljivica, plesni i mikroorganizmi koji potiču od životinjskih i ljudskih izlučevina.
Mikroorganizmi oko nas pomažu i odmažu
Mikroorganizmi i njihovi razvojni oblici, paraziti, obradom i kopanjem zemljišta dolaze na površinu zemlje i samim tim postaju pristupačniji domaćim životinjama.
Isto tako i podzemne vode mogu da izbace na površinu mikroorganizme, koji će uz pomoć Sunca i kiseonika započeti svoj razvojni ciklus. Već na dubini od jednog metra ispod zemljine površine, temperatura zemlje više nije dovoljno visoka za razvoj patogenih mikroorganizama, zato se tu i nalaze u manjem broju.
Važno je istaći da broj i raznovrsnost mikroorganizama zavisi i od kvaliteta zemljišta. Dakle, što je zemljište bogatije organskim materijama, to će u njemu biti i zastupljen veći broj mikroorganizama. Ovo je posledica toga što organske materije predstavljaju za njih organski supstrat tj. osnovu za njihov razvoj.
Određeni patogeni mikroorganizmi nalaze se i na određenim lokacijama, a to su uglavnom zemljišta koja su zaražena otpadnim vodama iz fabrika, kožara, krvlju bolesnih životinja ili njihovih leševa.
Potrebno je voditi računa kako se skladišti stajnjak i osoka, jer su izvor mnogih patogenih mikroorganizama. Najbolje bi bilo, ako imamo mogućnosti da stajnjak pospemo krečom i na taj ga način dezinfikujemo i učinimo bezopasnim za zemljište. Ovo je naročito važno, ako postoji određena zaraza na farmi.
Pored svega ovoga, izuzetno je važno pravilno koristiti pašnjake i livade. Naime, najbolje je stoku napasati u ’’pregonima’’, jer na taj način prekidamo eventualni lanac parazita i sprečavamo ih da pređu na domaćina, tj. životinju. Pri svakoj zarazi u lancu prenošenja bolesti učestvuju tri faktora:
- izvor zaraze
- putevi prenosa
- način širenja
Napomenućemo samo mali broj bolesti koje se preko zemlje i vazduha prenose na domaće životinje.
Iz svega ovoga možemo zaključiti da pravilnom negom zemljišta, melioracijom pašnjaka i livada, odgovornim i savesnim gazdovanjem možemo sprečiti mnoge bolesti domaćih životinja, a zemljište ostaviti bezbednim budućim generacijama na korišćenje.
PSS Subotica
Ljiljana Uzelac dipl. ing. savetodavac stočarstva
Jedna od bolesti je i bruceloza.
Bruceloza je bolest uzrokovana različitim vrstama bakterija iz roda Brucella. Kod goveda infekciju uglavnom uzrokuje bakterija B. abortus i ređe B. melitensis i B. suis. Inkubacija traje 14 – 180 dana.
Izvor: ISV
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu

