Osoka može doprineti povećanju prinosa

Skupo đubrivo traži alternativu. Dobro spremljena osoka je najjeftinije i najbolje prirodno bogatstvo za postizanje viših prinosa u poljoprivredi – voćnjacima, povrtnjacima, livadama i pašnjacima, naročito u brdskom području. Zbog toga u zemljama sa razvijenom poljoprivredom nema seoskog domaćinstva bez izdašnog korišćenja osoke. Evo zašto. Osoka je najvažniji deo stajnjaka jer se baš u njoj nalazi najviše azota i kalijuma. U hiljadu kilograma goveđeg đubriva u staji nalazi se 3 kg azota, 3 kg fosfora i 1,5 kg kalijuma. Za njeno čuvanje potrebno je da izgradimo osojnu jamu. A to možemo izgraditi sami.

Osoka može doprineti povećanju prinosa

Evo kako. Ispod ležišta krava napravimo cementni ili drveni oluk kojim se mokraća i svi tečni otpaci iz staje odvode u osočnu jamu. Isto tako napravimo odvodnu cev iz đubrišta u osočnu jamu. Na stajskim kanalićima i cevima iz đubrišta postavićemo rešetke, koje će zaustaviti slamu i ostale čvrste delove. Računica nam jasno pokazuje da su svi izdaci u odnosu na dobit gotovo minimalni. Jame za osoku najbolje je graditi od cementa, ali za manja brdska gazdinstva dobre su i jame od jako nabijene ilovače. Glavno je da su nepropusne, tj. metar i po duga, jedan metar široka i jedan i po metar duboka. U ovakvu jamu može stati oko 20 hektolitara.

Osoka za bolji prinos

Jama se izgrađuje uz samu staju i postavlja se tako da iz nje lako možemo vaditi i izvoziti osoku. Pre izvoženja osoku razblažujemo vodom pa je razvozimo kolima na koja smo natovarili bure sa probušenim cevima za prskanje. Možemo to vršiti i sa manjim ručnim kolicima. Gotovo u svim našim seoskim domaćinstvima osoka se razliva i propada. Načinimo što pre osočnu jamu i iskoristimo osoku kao nezamenjivo đubrivo, pa će nas povećani prinosi bogato nagraditi.

Autor Dejan Ilić

Veoma važna prednost ovakvog načina je da se u mnogome smanjuje potreba za manuelnim radom koji u savremenom stočarstvu postaje najvažniji ograničavajući faktor.

Savetodavac Zoran Kozlina