Borovnica Kina – svetsko tržište dobija novu silu za uzgoj i potrošnju borovnice KINU. Potražnja za borovnicon na kineskom tržištu raste iz godine u godinu. Tome doprinose povećanje prihoda domaćeg stanovništva, odlike samog voča ( zdravstvena dobrobit ) i kampanja za promociju borovnice. Kina bi mogla prerasti u najvećeg potrošača borovnice u svetu – iznad SAD i EU.
Mnoge zemlje proizvođači su se okrenuli kineskom tržištu jer je broj stanovnika – potrošača i ostvarena cena na tržištu pravi magnet.
Peru – sada je Kinapostala peto po veličini izvozno tržište borovnice u razdoblju od samo dve godine.
Peru je izvezao za 1,2 US miliona dolara borovnica u Kinu u prvom tromesečju 2018, što je povećanje za 1.200 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U dve godine otkako je stekao pristup kineskom tržištu, postao je peti po veličini izvoznik – nakon SAD-a, Holandije, Velike Britanije i Kanade. Ukupni izvoz borovnice povećao se za 229 posto u prvom tromesečju na 48,6 miliona US dolara. Od toga je 31,7 miliona dolara isporučeno u SAD, 9,56 miliona dolara u Holandiju i 3,2 miliona američkih dolara u Velikoj Britaniji.
Peru je trenutno peti najveći izvoznik borovnice u sveetu. Kako je zasađeno područje raslo brzo (prošle godine bilo je oko 4.000 ha), zemlja napreduje brzo na lestvici i očekuje se da će postati svetskiznačajan izvoznik u nadolazećim godinama.
Borovnica Kina
Argentina – takođe želi da učestvuje u dobroj trgovini. Registrovala je 20 izvoznika za tržište Kine. Godišnje se proizvodi 18.000 tona.
Tržište Kine beleži veliku potrošnju tokom januara i februara meseca tako da Čile ima veliku prednost na proizvođačima iz EU i SAD – a. Cene na tržištu su iznad cena koja se ostvaruju na tržištima SAD i EU.
Srbija beleži proizvodnju od 8.000 tona godišnje na oko 1.000 hektara. Naše podneblje je pogodno za uzgoj ( uz uslov da je zemljište odgovarajućih karakteristika kiselosti, humusa, vodopropusnosti …). Neki proizvođači to prevazilaze gajeći borovnicu u saksijama od 24 – 36 litara zapremine. Nataj način u potpunosti ontrolišu rast i razvoj biljaka.
Za naše proizvođače važno je tržište EU. Naša borovnica dospeva u junu i beleži cenu od oko 6 eura za kilogram, jer u tom periodu nema dovoljno borovnice na tržištu ( Španci su već završili berbu, Poljaci će tek početi u julu ).
Treba posebno obratiti pažnju na izbor sorti i kvalitet ploda – to će Vam omogućiti veliku zaradu posle treće godine rasta borovnice. Prinos bi trebao biti od 10 do 15 tona po hektaru. Očekivani prosečni proizvođački troškovi po kilogramu su 2,5 eura, sad vi sami izračunajte profit.
Počnite sa pola hektara ako nemate dovoljno finansijskih sredstava jer sledećih 5-7 godina tražnja će biti veća od ponude. Tek će se otvoriti tržište Dalekog istoka. Tamo je i profit veći.
foto pixabay.com
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
