GLIFOSATI posle žetve, na strništima ukoliko na parceli ima višegodišnjih korova, kao što su divlji sirak, palamida, poponac, pirevina, trska i slično, potrebno je primeniti neki od totalnih herbicida na bazi aktivne materije glifosata, koji će najefikasnije u potpunosti suzbiti problematični korov, ukoliko se pravilno primeni. Količina upotrebe preparata varira u zavisnosti od stepena i vrste zakorovljenosti. Tretiranje se obavlja u fazi intenzivnog porasta korova (kada je protok vode i mineralnih materija najintenzivniji) do pune faze cvetanja u količini od 4 – 8 lit/ha.
Prema sadašnjoj situaciji, količina padavina je bila dovoljna da isprovocira nicanje korova. Količina primene glifosata zavisi od vrste i uzrasta korova, pa tako na primer:
- za suzbijanje divljeg sirka je potrebna količina od 5 l/ha,
- palamide 7 l/ha,
- zuba?e7-8 l/ha itd.
Tačno uputstvo o dozi koja uništava najčešće korove po vrstama se nalazi u sklopu uputstva za primenu koje ide uz svako pakovanje preparata te je potrebno potražiti od apotekara prilikom kupovine herbicida.
GLIFOSATI posle žetve za spremanje njiva
Takođe, količine preparata se smanjuju za 1 litar pri slabijem intenzitetu zakorovljenosti,ranijim fazama porasta korova,povoljnim vremenskim uslo vima i sa manjom količinom vode.
Uz primenu okvašivača kao što je Trend, Extravon, UREA ili tečni sapun, takođe se smanjuje količina preparata za 1 litar/ha, ili pojačava tj ubrzava dejstvo.
Veća količina preparata se primenjuje pri jačem intenzitetu zakorovljenosti, kasnijim fazama porasta korova ili nepovoljnim vremenskim uslovima.
Količina ukupne tečnosti po hektaru od 200-250 litara je sasvim dovoljna, naravno uz pravilno odabranu veličinu dizni.
Zbog fitotoksičnosti, treba sprečiti zanošenje kapi na susedne useve i zasade. Na tretiranim površinama zabranjena je ispaša mlečne stoke. Ispaša ostale stoke kao i korišćenje osušene trave za ishranu stoke je moguća 7 dana posle primene.
Tretirane korove ne treba zaoravati ili frezirati najmanje 2 – 3 nedelje posle primene, to jest nakon što tretirani korov sasvim požuti. Slama, odnosno suva korovska masa sa tretiranih površina se NE sme koristiti za pripremu komposta, koji se koristi u proizvodnji komposta.
Herbicidi primenjeni na strništu deluju samo preko lista i zelenih biljnih delova ne ostavljajući herbicidne ostatke u zemljištu, tako da se narednog prole?a na tako tretiranoj parceli mogu sejati usevi bez ograničenja.
Eleonora Onč Jovanović, dipl. ing zaštite bilja, PSS Padinska Skela
foto pixabay.com
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
