Divlje sorte – Velike rasprave se vode u svetu nauke: Da li treba sačuvati sve “divlje” rodove biljaka u Banci semena ? Nova istraživanja su dovela do zaklju?ka da očuvanje divljih rođaka nekih od najpopularnijih svetskih useva poput pšenice, krompira, pirinča i šećerne trske, mogle bi doneti oko 196 milijardi $ u svetsku ekonomiju. To je zaključak izveštaja Kew Millennium banke semena , koji upozorava da mnoge od divljih rođaka sorti naših najvažnijih poljoprivrednih kultura, koje se mogu koristiti kako bi poboljšali dalji razvoj poljoprivrede – su u opasnosti od izumiranja.
Ukrštanje divljih srodnika (CWRs) sa postojećim vrstama useva mogao bi doprineti da se proizvode veći prinose i učiniti biljke otpornijima na uticaj klimatskih promena, poput poplava, suša, i ekstremnih temperatura, kao i bakterija i kukaca.
Mnoge divlje sorte suočavaju se sa rizikom od izumiranja – paradajz, krompir, jabuka, suncokret i mrkva su pod najvećim rizikom, prema istraživanju, čiji je cilj istaknuti ekonomsku vrednost prikupljanje i čuvanje semena divljih sorti.
Divlje sorte – sačuvati ih za budućnost
Istraživanje od strane konsultantske firme PricewaterhouseCoopers (PwC),koje se odnosi na 29 divljih rođaka najvažnijih prehrambenih useva, uključujući i pšenicu,pirinač, krompira i manioku.
Procenjuje se da trenutna vrednost komercijalnih useva, koje su već imale koristi od ukrštanja sa “divljim” srodnicima, iznosi $ 42 milijarde , a mogla bi se povećati na $ 120 milijardi za useve koje tek treba razviti. Vrednost bi porasla za $ 68 milijardi kada bi bila uključena istraživanja za kukuruz, soju i šećerna trsku.
Paul Smith, direktorica Banke Millennium Seed, rekla je da bi istraživanja dala veliki podsticaj programu, naglašavajući njegovu ekonomsku i ekološku vrednost. Procena je da bi istraživanja osim povećanja u ekonomskoj sferi poljoprivrede, nego bi aktivnosti prikupljanja i uzgoja useva pomogla ostvariti direktno povećanja prinosa, veću otpornost na bolesti i sposobnost useva da se lakše izbori sa ekstremnim uslovima okoline.
Vlada Velike Britanije je pokrenula Strategiju razvoja poljoprivrednih tehnologija i prikazala planove o ulaganju 160 miliona £ u poljoprivredi. Više od polovine sredstava će se koristiti za uspostavljanje centra za jačanje inovacija u intenzifikaciji održivog razvoja ratarske proizvodnje, dok je 60 miliona £ namenjeno za ulaganje u novi agro-tech projekat, osmišljen kako bi omogućio lakši pristup novih poljoprivrednih tehnologija na tržištu.
Čitaju?i ovaj tekst počinjete shvatati koliki je interes multinacionalnih kompanija da zavladaju tržištem semena i kontrolišu setvu širom sveta. Setite se plaćanja autorskih prava za seme soje u Latinskoj Americi, pamuka u Aziji – naši instituti za semena vrede jer će garantovati našu nezavisnost. Udruženje Donau soja propagira proizvodnju nonGMO soje svih zemalja na toku Dunava- pravi način da se obezbedi perspektiva uzgoja soje u Srbiji.
foto pixabay.com
Agencije
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
