Prema obećanju danas je bio Dan D, malinari dobili pola, akcija na terenu će pokazati odlučnost države da spreči uzurpaciju moći. Sastanak je bio, svi su svoje rekli i rastali se da se ponovo sastanu. Kao i 2018. godine. I ponovo da rešavaju iste stvari – budimo optimisti možda ovaj put bude bolje.
Došlo je vreme da se proizvođači uozbilje jer nema njima nikoga osim njih samih. Država je tu da pomogne, ali i da sasluša lobiste, velike igrače. Kao veliki proizvođači, u svetskim okvirima, naši malinari treba da gledaju dalje, ne samo da dođu do prve hladnjače, predaju maline i čekaju isplatu (kad – tad).

Izvozi se “roland” malina, domaća potrošnja zanemarljiva. Da li je moguće da naši potrošači ne vole malinu? Ne, samo kada dođu u market i vide da kilogram smrznute maline košta 700 dinara zamisle se – trgovci plate proizvođačima 100 dinara, u prodavnici 7 puta viša cena? Da li je moguće? Koliki su to troškovi transporta, klasiranja, čuvanja, pakovanja…? Još jedna komisija, čemu? Valjda je jasno odakle 7 puta viša cena.
Malinari dobili pola, ostalo ćemo sačekati
Konzorcijum “Melinda” u Italiji je primer kako 4.000 voćara mogu da se udruže i stvore organizaciju koja nudi kvalitetno voće, siguran posao svojim članovima, nudi siguran otkup, primenjuje najnovija naučna dostignuća u proizvodnji, zaštiti, čuvanju, pakovanju – zapošljava stručnjake iz oblasti marketinga, finansija, trgovine. Svih 4.000 članova su suvlasnici.
Osnovna delatnost im je uzgoj jabuka (godišnje više od 300.000 tona), ali sada u svojoj ponudi imaju i maline, višnje, jagode, borovnice. Broj gotovih proizvoda stalno raste – sokovi, namazi, rolnice, štrudlice sa voćem, biskviti, snek… Tako su izgradili brend, sada znak “Melinda” govori više od 1.000 reči. Zašto naši malinari još uvek prodaju 95% maline bez prerade? Pogledajte sajt melinda.it. Šta se sve može napraviti od jabuke (maline), kako to zapakovati, prodati, napraviti brend koji znači poverenje u kvalitet, zdravstvenu ispravnost proizvoda, nudi ekskluzivnost potrošačima i najbolje iz Srbije (markica geografskog porekla).

Deo naše proizvodnje sigurno može da bude prerađen, uposlena domaćinstva, obezbeđen plasman i da sami učestvuju u rezultatima svoga rada.
Upoznao sam porodicu iz Loznice (majka, otac i ćerka) koji sa svog jednog hektara maline uberu 10 tona, prerade je u sokove, džemove, namaze … Prodaju sami preko interneta, na sajmovima, manifestacijama, kao poklon pakete kompanijama, u luksuznim pakovanjima. Veličina pakovanja je u teglicama od 300 grama, 150 grama, 50 grama. Namazi maline sa čokoladom, cimetom… Očigledno postoji tržište koje traži malinu, ali ne samo zamrznutu u kesici.
Inspekcije će kontrolisati otkup – da li će malobrojni inspektori moći da odgovore tom zadatku? Sve je u rukama onih koji raspolažu sredstvima jer maline koje ostanu neobrane će biti rezultat nepravovremene i neodgovarajuće akcije državnih organa. Sačekajmo prve akontativne cene za malinu i sve će se samo kazati.
20. JUN 2019. GODINE
Petar Jovičić
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
