Najnovije vesti
Početna » Voćarstvo » Malina 2020. godine imaće boje prilike na tržištu EU

Malina 2020. godine imaće boje prilike na tržištu EU

Malina je nekada bila naše “crveno zlato” ipak malina 2020. godine će imati šansa za bolju prodaju. Zalihe u hladnjačama su male, konkurencija u svetu ima probleme sa sušnim periodima i manjim prinosima. Davno je Srbija bila lider u proizvodnji, sada žele da nas stignu proizvođači iz Ukrajine, Bugarske i BiH.

Niski prinosi po hektaru, visoki troškovi radne snage u berbi, troškovi zaštitnih sredstava i đubriva su ugrozili ekonomsku isplativost proizvodnje u malinjaku. Starost plantaža između 12 – 15 godina su doveli do pada prinosa, bolesti, virusi su ugrozili otkup i izvoz. Troškovi radne snage čine 60% od cene maline, ali mašinska berba je malo zastupljena usled nepovoljne konfiguracije zemljišta, malih površina kod jednog domaćina, načina gajenja koji zahteva rad mašine za branje.

Naši hladnjačari su iskoristili svoj položaj i za ove tri godine su ostvarili ekstra profit, ali sada je došlo vreme za naplatu od strane proizvođača. Manje površina pod zasadima maline je uslovilo manju proizvodnju i ove sezone može se očekivati dobra otkupna cena. Konkurenciji na tržištu EU je sve veća, ali naša smrznuta malina još je tražena u EU.

U svetu se proizvede oko 600.000 tona maline dok samo 14 zemalja proizvode 93% od ukupne proizvodnje. Naši susedi šire proizvodnju, Bugarska je proširila zasade maline na više od 2.200 hektara i uz prosek od 4,13 tona po hektaru je značajan izvoznik (gaji se Heritedž, Miker). Ukrajina je doživela veliki rast površina zasada malina, proizvodnje i izvoza. Malina se gaji na 5.500 hektara i postiže se visok prosečan prinos od 6,6 tona po hektaru (mahom se gaje Polka i Polana). Cena u otkupu u leto 2019. godine je bila 2 US dolara za kilogram. Poljska je veliki proizvođač malina i 2019. godine otkupna cena je varirala od 1 – 1,2 US dolara za kilogram.

Malina 2020. godine

Proizvodnja maline u Čileu je ove sezone, 2019/20., smanjena i cena maline je viša. Tako će se na tržištu stvoriti prilika za našu malinu. U Čileu gaje uglavnom sorte heritidž i miker i pad proizvodnje je iznad 10% tako da će godišnji rod biti 35.000 tona.

Srbija je prošle godine proizvela 5% manje maline nego 2018. godine. Izvoz beleži rast uz cene smrznute maline od oko 1,95 – 2 evra za kilogram. U godini 2018. izvezeno je malina u vrednosti od 261 milion US dolara.

Nadamo se da će ove godine biti dobra cena malina u otkupu, bez blokada i beskrajnih sastanaka radnih tela. Proizvođačima je ostalo da postignu više prinose (sada je prosek 5 tona po hektaru), gaje sadnice bez virusa i da ako nisu zadovoljni cenom u otkupu razmisle o tome da svoju malinu prerade u svom domaćinstvu i prodaju sami na tržištu ili preko udruženja.

Petar Jovičić

15. januar 2020. godine

Pročitaj i ...

zima voćnjaci zimski pregled zimsko mirovanje stare sorte

Jesenje krečenje stabala čuva voćke

Jesenje krečenje stabala voća - autor dipl. ing. zaštite bilja Bojana Filidžanović PSSS Negotin Mera koja može pomoći u ublažavanju posledica