Silosi puni, cena bolja nego lane – plaćaju mlinari 18 – 19 dinara za kilogram pšenice. Kvalitet zrna dobar – čak negde i odličan. U Banatu su neki ratari preoravali pšenicu ovoga proleća ali neki sada imaju 4 – 5 tona po hektaru, uz zrno sa 14% proteina!
Ukupno će biti pšenice ove godine više od 2,6 miliona tona. Ako uračunamo i zalihe od prošle žetve to je 3,1 milion tona. Za naše potrebe je dovoljno 1,5 miliona tona i ponovo da obnovimo zalihe sa 500.000 tona pšenice – za izvoz imamo više od 1,1 milion tona.
Pročitajte i: Elementi za kvalitet zrna pšenice
Izvoznici su zadovoljni kvalitetom pšenice – imaće priliku da ponude svetskom tržištu pšenicu koja ima dobre odlike. Ali cena je ono što sreću kvari. Domaća pšenica je oko 10% skuplja u odnosu na ponudu pšenice u okruženju. Na svetskom tržištu smo “mali” igrači i naš izvoz preko luke Konstanca u Rumuniju često bude beležen kao izvoz rumunske pšenice. Imamo mogućnost izvoza pšenice u Egipat, ali šta to vredi kada tamo ruska pšenica “kolo vodi”. Isporučuju Rusi pšenicu po 208 američkih dolara za tonu (često i sa počekom plaćanja od 3 do 6 meseci)! Da li mi to možemo? Ne. Ne vrede obećanja iz državnih sinekura da će sada egipatski trgovci navaliti da kupuju našu pšenicu. Setite se samo obećanja za izvoz junećeg mesa – nema ga.
Cena bolja silosi puni
Robne rezerve Republike Srbije su pokazale dobru volju, ali Ministarstvo finansija Republike Srbije nije dalo sredstva. Izgleda ni država neće da plati više za pšenicu koje ima isuviše! Sada je nada za njihovom intervencijom toliko mala da je skoro nemoguća. Da ponude i 21 dinar za kilogram – “prošao je voz”, više od 90% pšenice je u silosima i sada treba ratari da plate da ga “izvade” iz silosa i prodaju državi.
U Sremu se hvale visokim prinosima pšenice, često preko 8 tona po hektaru, neki čak i 10 tona?! Koja je računica kod tih ratara? Ako je Zadružni savet Vojvodine izveo računica da kilogram pšenice KOŠTA 21,04 dinara uz prinos od 4,5 tona po hektaru (dobiti nema).
Uz prinos od 8 tona po hektaru prihod je 152.000 dinara (cena u otkupu 19 dinara za kilogram). Cena koštanja je tada niža (viša produktivnost po jedinici površine), ali da li je cena koštanja niža od tih 19 dinara po kilogramu? Na to treba da odgovore ratari Srema. Čekam odgovore.
Petar Jovičić
Agro Info Net Portal o poljoprivredi, cenama, turizmu
