Najnovije vesti
Početna » Agroekonomija » Malina ili borovnica, koja je buduće “voćno zlato” iz Srbije?

Malina ili borovnica, koja je buduće “voćno zlato” iz Srbije?

Otkup je merilo uspeha ili neuspeha, malina ili borovnica mogu biti novo “zlato” iz Srbije proizvedeno u voćnjacima. Ove sezone malinari su zadovoljni cenom, ali prinosi su manji – očekuje se ove sezone oko 55.000 tona maline.

Godinama unazad se vodi “ljuta bitka” između proizvođača malina i otkupljivača. Cena u otkupu je bila glavni razlog sporenja. Ove sezone grad, oluje i mraz su smanjile količine maline i sada je ima koliko je ima.

U valjevskom kraju se malina otkupljuje za 200 dinara za kilogram, kvalitet je dobar, isplata na vreme. Deluje idilično, ali ulaganja u malinu su velika i da li će na kraju računica pokazati profit? Možda se sada vidi da gajenje maline na velikim površinama ima prednosti pri obradi i nabavci repromaterijala (nešto niže cene kod dobavljača), ali berba koja se ne završi na vreme na velikim površinama može doneti lošiji kvalitet ploda.

malina donosi zaradu maline cena

Gajenje na manjim površinama (7 -12 ari) može doneti odličan rod, kvalitet i mogućnost da se berba obavi u pravom trenutku. Uz primenu kompletnih agrotehničkih mera moguće je imati prinos od jedne tone po aru. To će ove sezone doneti i profit.

Malina ili borovnica

Dugi niz godina opada kvalitet sadnica malina, virusi su prisutni, sušenje mladara i sada je na redu kompletna obnova malinjaka u Srbiji jer kvalitet se postiže samo uz kvalitetnu sadnicu. Da Vilamet bude opet onaj pravi, kao kada je stigao iz Amerike. Stručnjaci kažu da je za to potrebno sedam godina. Neki od njih misle da je potrebno i smanjiti površine pod malinom jer se na manje površina može ubrati više – sada je prosek 7 tona sa hektara. Prosek koji se može dostići je 12 tona maline po hektaru. Tada su i ulaganja srazmerna ostvarenom prihodu – veća je produktivnost po jedinici površine.

Borovnica beleži intenzivan rast površina u Srbiji. Ulaganja su velika, ali je sve više finansijera koji u gajenju borovnica vide priliku za zaradu. Cena u otkupu je bila prosečno 4,5 evra za kilogram i prinos od 7 -10 tona po hektaru (u punom rodu) donosi “pravi” profit posle četiri godine. Možda je dobar izbor gajiti borovnicu na 20 ari i tu ostvariti veći prihod nego na jednom hektaru maline. Možete se potpuno posvetiti biljkama jer su na pet puta manjoj površini. Stižete da obavite sve na vreme, primenite zaštitu, đubrenje i berba je lakša jer je manje berača potrebno, manje je ambalaže, brži transport sa manjim kamionima – voće pre stiže u hladnjaču.

Borovnica džem

Teško je doneti odluku u Srbiji šta gajiti bez izvesnosti prodaje na kraju sezone, ali zar nije bolje manje površine uz vrhunski prinos? Manje troškova uz bolji odnos prihoda i rashoda. Sigurno nas očekuje i osnivanje prerađivačkih kapaciteta na inicijativu proizvođača jer otkupljivači žele jeftino da kupe, skupo da prodaju (to nije zabranjeno i tako trgovina funkcioniše), ali bez zajedničkog interesa nema napretka. Kod nas to teško funkcioniše i zato proizvođači moraju krenuti sami (uz pomoć države?) tim putem. Taj proces traje više godina, ali kada se uspostavi lanac od proizvođača do prerađivača (to su udruženi proizvođači) i trgovca na kraju svako dobije svoj zasluženi deo kolača.

Petar Jovičić

Pročitaj i ...

kalem vosak rutava buba voćnjak oprašivanje cvetni pupoljci zaštita bakteriozna alternativna rodnost za rezidbu jabuka rezidba voća pepelnica jabuke urea u jesen

Rutava buba je velika opasnost za voćnjake

Rutava buba je poslednjih godina sve značajnija opasnost za voćnjake, plantažne zasade jabuke i kruške, kao i uljane repice.