Najnovije vesti
Početna » Agroekonomija » Mladi na selo, obećanja su sve veća i veća

Mladi na selo, obećanja su sve veća i veća

Mladi na selo – poziv koji se sve više čuje. Kako to ostvariti? Samo ako se obezbede uslovi koji su slični onima u gradovima. Da li je to moguće? Treba puno toga obezbediti da se mladi odluče da osnuju svoje gazdinstvo ili da ostanu na selu i povećaju proizvodnju. Da se ne govori o tome da selo mora da ima vrtić, školu, ambulantu…

Nova obećanja sustižu jedna drugo. Dodela 50 hektara na obradu – besplatno! Državno zemljište koje nije dato na korištenje može se dodeliti mladima! Pitanje samo jedno – kakav je kvalitet toga zemljišta, gde se nalazi i koji su uslovi da se do njih dođe dobrim putem. Koliko u njih treba uložiti da se privedu nameni ili su ona spremna za obradu? Zašto nisu data u arendu do sada? Da li mladi imaju sredstva da poseju/posade tih 50 hektara? Nije lako odvojiti 500 evra po hektaru za žitarice ili 15.000 – 25.000 evra za voćnjak/vinograd/povrtnjak po hektaru.

Konkurs za mlade poljoprivrednike čeka više meseci – korona je za sve kriva. Stiglo je više od 5.000 zahteva za bespovratna sredstva za mlade do 40 godina života. Fondovi su smanjeni, mnogi su sekretarijati u Vojvodini i otkazali konkurse! Udruženje mladih poljoprivrednika se obratilo i ministru poljoprivrede za brzu dodelu finansijskih sredstava – proći će godina i mnogi će “preskočiti” lestvicu od 40 godina života.

Mladi na selo

Ministar poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Srbije je najavio da će više od polovine učesnika na konkursu dobiti sredstva za započinjanje avanture života na selu i od sela. Rezultati će biti objavljeni za desetak dana. Pričalo se o učešću DFC fonda – da li će Amerikanci “odvrnuti slavinu” – ali da sredstva daju bespovratno! Izgleda nisu baš voljni, više ih interesuju Gazivode, autoput i termoelektrana. Kamata je kamata, a naša država garant.

Pročitajte i: Stižu dolari

Svi smo srećni što su cene žitarica i uljarica na svetskom tržištu visoke i država će ostvariti veliki devizni priliv, ali te cene će važiti i za nas, domaće potrošače! Ovaj trend visokih cena neće trajati do proleća jer pandemija samo pomaže preraspodelu bogatstva.

Hvalimo se uspesima poljoprivrede ove godine. Nema protesta, malina rodila, cena 2 evra za kilogram. Borovnica uspešno se prodaje po ceni koja obezbeđuje dobru zaradu. Uzgajivači jabuka trljaju ruke jer je jabuka prodavana po 70 evro centi za kilogram! Pšenica, kukuruz, soja i suncokret beleže odlične cene na tržištu, ratari zadovoljni. Ali koliki je tu učinak države? Maline se smrzle u Čileu i Poljskoj, bilo ih je manje na svetskom tržištu i cena je viša, jabuke su tražene zbog pandemije pa je i cena porasla. Ne zaboravite da su uzgajivači jabuka u februaru tražili otkup jabuka od države jer su mislili da će zabeležiti gubitak, ali pandemija ih je “spasila”. Cene žitarica i uljarica su porasle zbog pandemije, ne zbog nekog super učinka države (subvencije 4.000 dinara za hektar!).

Za proteklih 8 godina rast poljoprivredne primarne proizvodnje je 360 miliona US dolara (stopa rasta za ovih 8 godina je samo 7% – prosečno godišnje samo 0,87%)?! Gde se dedoše one silne investicije, subvencije i davanje zemljišta na 30 godina radi investicija sigurnim ulagačima? Zašto je rast tako MALI?

U 2011. godini primarna poljoprivredna proizvodnja je vredela 5,14 milijardi US dolara da bi 2019. godine primarna proizvodnja u poljoprivredi vredela 5,5 milijardi US dolara!? To je prema navodima iz Republičkom zavodu za statistiku Srbije.

Izgleda nešto nije dobro “naštimano” u sistemu. Davanja države u poljoprivredu su velika (milijarde dinara svake godine – čak 43 milijarde dinara ove godine) a efekat je mali. Stopa rasta manja od jednog procenta? Da li novci negde “nestaju” ili je upotreba novca neracionalna?

Petar Jovičić

Pročitaj i ...

berze trgovanje silosi oprema kukuruz u zrnu razvoj poljoprivrede sačuvajte rod skladišta silos zagrevanje

Javni poziv za konkurentnu poljoprivredu

NOVI ROK DO KRAJA FEBRUARA 2024. Javni poziv za konkurentnu poljoprivreduod 4. decembra 2023. do 4. februara 2024. godine. Prilika za skladištare, prerađivače mleka, mesa, proizvođače vina, preradu pčelinjih proizvoda ...