Provetravanje plastenika – Sistem za provetravanje plastenika treba da obezbedi dovoljnu količinu svežeg vazduha za biljke. Pod svežim vazduhom podrazumeva se ne samo čistoća i hemijski sastav vazduha, nego i smanjen sadržaj vodene pare u vazduhu. Drugi bitan faktor, koji se smanjuje provetravanjem je relativna vlažnost vazduha. Povećanjem relativne vlažnosti vazduha povećavaju se i rizici od pojave štetočina i bolesti. Velika većina oboljenja za svoj razvoj traži vlažnu sredinu, koja se preko relativne vlažnosti vazduha obezbedjuje. Eliminisanjem velike količine vlažnog vazduha indirektno se oslobađamo i potencijalnih oboljenja.
Veoma bitna stvar za dobro provetravanje je odnos dužine i širine plastenika. Najpoželjniji odnos dužine i širine je 5 : 1.
Postoje dva osnovna načina provetravanja plastenika, a to su bočno i krovno provetravanje.
- Krovno provetravanje se smatra korisnijim, jer ulaskom svežeg vazduha dolazi do mešanja sa toplim vazduhom, koji se podiže na gore i izlazi kroz otvor. Na taj način dolazi do mešanja celokupne količine vazduha u objektu.
- Bočno provetravanje ima boljeg efekta ako su otvori sa obe, uzdužne strane objekta.
Za efikasno prirodno provetravanje, ukupna površina otvora mora da iznosi najmanje 20 do 30 % od pokrivene površine zemljišta, a korišćenjem krovne ventilacije različite konstrukcije taj procenat može biti i do 50 %. Otvori mogu da se otvaraju ručno ili mehanizovano, sa ili bez automatskog uključivanja.
Provetravanje plastenika je neophodna mera
Da bi se poboljšala cirkulacija vazduha i homogenizovala temperatura i sastav vazduha unutar objekta mogu se koristiti aksijalni ventilatori, koje karakteriše veliki protok vazduha.
Pravilo i preporuka je da se plastenici moraju što više provetravati. Ovo ne važi samo za letnji period, već tokom čitave proizvodne sezone, ali u skladu sa spoljnom temperaturom i fazom porasta biljaka.
Mast. ing. polj. Jelena Stojiljković
Prilikom proizvodnje u zatvorenom prostoru javlja se nekoliko parazita prouzrokovača bolesti. Po značaju i učestalosti pojavljivanja svakako je najznačajniji prouzrokovač sive truleži – Botrytis cinerea. Javlja se na preko 250 biljnih vrsta (npr. salata, paradajz, krastavac, paprika, patlidžan, cveće…). Gljiva B. Cinerea je redovni pratilac biljne proizvodnji u zatvorenom prostoru. Siva plesan pričinjava štete u proizvodnji povrća od rasada do krajnjeg proizvoda. Za infekciju je dovoljna temperatura od 0°C i vlažnost vazduha preko 80%. Parazit može da ostvari zarazu na veoma mladim biljkama u proizvodnji rasada i da dovede do njegovog propadanja. Od precvetavanja siva trulež se javlja i na plodovima. Razvoju ove bolesti pogoduju hladno i vlažno vreme s jedne strane i povećana osetljivost biljaka sa druge strane. Za uspešno suzbijanje prouzrokovača bolesti neophodna je primena svih raspoloživih mera.
Uslovi koji doprinose bržem širenju i razvoju ovog patogena su:
- Povećana vlažnost vazduha – neophodno je češće provetravanje plastenika posebno ukoliko je obavljeno zalivanje pri oblačnom vremenu (manje zalivati biljke da bi se izbeglo povećanje vlažnosti vazduha).
- Korišćenje specijalne folije protiv kapljanja. Veliki problem u plastenicima posebno pri proizvodnji salate je stvaranje kapljica na krovu plastenika koje padaju na biljke i stvaraju se idealni uslovi za razvoj patogena.
Da bi se uspešno suzbila siva plesan neophodna je primena svih agrotehničkih mera u cilju smanjenja povoljnih uslova za razvoj ove gljive, tj. bitna je prevencija!!! Ukoliko dođe do pojave simptoma bolesti neophodno je uključiti hemijske mere u cilju sprečavanja daljeg širenja oboljenja.
Koristiti fungicide sa aktivnim supstancama: Boskalid+Pyraclostrobin, Iprodion, Ciprodinil+Fudioksonil, Hlorotalonil, Metalaksil-m+Hlorotalonil. Efikasnost fungicida za suzbijanje sive truleži dobrim delom zavisi od uslova koji vladaju u zatvorenom prostoru.
Dipl. ing. zaštite bilja Dragana Tomić