Hrana u svetu – razvoj poljoprivrede treba da omogući hranu za sve stanovnike planete. Može li stopa razvoja poljoprivrede da dostigne stopu rasta stanovnika na zemlji? Predviđa se da će na Zemlji živeti skoro 10 milijardi ljudi 2050. godine !! Česta su upozorenja strućnjakau zdravstvu da se veliki deočovečanstva hrani neadektvatno – više se unose masti, šećeri dok voće i povrće nije često na jelovniku. Zapadna Evropa , SAD raspolažu sa velikim viškovima hrane ( često se i narazložno baca) dok petina čovečanstva se hrani ispod minimuma dnevnih potreba za hranom ili gladuju.
Posebno se uočava problem konzumiranja hrane neadekvatno potreba našeg prganizma. Sledeći tekst Vam može ukazati kako da se zdravije hranimo , prema zahtevima našeg tela , a ne prema uvek ” gladnim” očima. Takst je objavio portal poljoprivreda.info.
Tim istraživača upoređivao je globalnu poljoprivrednu proizvodnju sa preporukama za nutricionističku potrošnju i otkrio drastičnu neusklađenost.
“Jednostavno ne možemo svi usvojiti preporuke zdrave ishrane pod trenutnim globalnim sistemom poljoprivrede”, rekao je koautor studije profesor Ivan Fraser, kanadski predstavnik u organizaciji Global Food Security i direktor u Arrell Food Institutu. “Rezultati pokazuju da globalno imamo prekomernu proizvodnju žitarica, masti i šećera, dok proizvodnja voća i povrća i, u manjoj meri, proteina nije dovoljna da zadovolji nutritivne potrebe sadašnje populacije”.
Istraživači su izračunali koliko zemljišta se trenutno koristi za uzgoj i koliko bi bilo potrebno ako bi svi pratili hranljive preporuke. Projektovali su te brojeve za 2050. godinu, kada se očekuje da će globalno stanovništvo dostići 9,8 milijardi.
Hrana u svetu
Kada bi preporučeni način ishrane sveli na prosečnog stanovnika planete naučnici su izračunali da globalno proizvodimo 33% žitarica više nego što su potrebe čovečanstva, proizvodimo samo trećinu potrebne količine voća i povrća po stanovniku, 2/3 je veća produkcija masti i ulja po stanovniku nego što su potrebe prosečnog stanovnika i na kraju četiri puta više proizvodimo šećera nego što je preporučeno zdravom ishranom.
Proizvodnja neusklađena sa zdravom ishranom
Nakon svih ovih podataka potpuno je jasno zašto uz gotovo milijardu potranjenih na planeti imamo toliko gojaznih, i da proizvodnja nije usklađena sa potrebama prema preporučenoj zdravoj ishrani.
To su uz profesora Frasera, zaključili i koautori studije Krišna KC, istraživač na Odseku geografije, životne sredine i geomatike; prof. Najdžel Rain i Madur Anand, sa Fakulteta prirodnih nauka; i prof. Malkolm Kembel, sa Odseka za molekularnu i ćelijsku biologiju.
“Pošto su ugljeni hidrati relativno jednostavni za proizvodnju i mogu hraniti mnoge ljude, zemlje u razvoju se fokusiraju na rast proizvodnje žitarica”, kaže Krišna KC, vodeći autor studije.
On je rekao da razvijene zemlje decenijama subvencionišu proizvodnju žitarica i kukuruza kako bi postale samodovoljne i uspostavile globalno liderstvo u njihovoj proizvodnji koja je uostalom i osnova za koncentrovanu stočnu hranu. Ove zemlje su potrošile mnogo više novca na istraživanje i inovacije ovih useva nego na voće i povrće.
foto pixabay.com